Dijabetes je postao pandemija modernog doba i crni trendovi povezani s njim nezaustavljivo rastu narušavajući zdravlje sve većeg broja ljudi. Čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, loše prehrambene navike i pušenje.
Dob ili genetsku predispoziciju ne možeš promijeniti, no promjena načina života može u potpunosti spriječiti razvoj šećerne bolesti tipa 2 ili u najmanju ruku odgoditi njenu pojavu do značajno starije dobi.
Zaključak stručnjaka na javnoj tribini "Gubimo li bitku s dijabetesom" u organizaciji 24sata, portala Zdrava Krava i veleposlanstva Kraljevine Danske i Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga je kako se zajedničkim snagama, uz prevenciju razvoja dijabetesa te rano otkrivanje može dobiti bitka s ovom bolešću.
Više o zaključcima vodećih stručnjaka pročitaj u izvještaju s tribine: Stručnjaci: Zajedničkim snagama možemo pobijediti pandemiju dijabetesa
Na temelju rezultata upitnika procijeni rizik od bolesti
Porast opsega struka naročito povećava rizik od razvoja šećerne bolesti, dok umjerena tjelesna aktivnost snižava rizik. Pripazi na prehranu te svaki dan konzumiraj što više povrća i žitarica bogatih vlaknima. Izbjegavaj unos zasićenih masti, preferiraj nezasićene masti iz povrća. Početni stadiji šećerne bolesti tipa 2 rijetko uzrokuju ikakve simptome, stoga ispuni upitnik kako bi dobila rezultat na temelju kojeg možeš procijeniti rizik.
Ako je ukupan broj bodova na testu 12-14, savjetujemo da ozbiljno razmotriš svoje tjelesne aktivnosti i prehrambene navike, te da obratiš pažnju na svoju težinu kako bi spriječila razvoj šećerne bolesti. Obrati se svom izabranom liječniku obiteljske medicine za daljnje upute i testove. Ako je ukupan broj bodova na testu 15 ili više, trebala bi prekontrolirati vrijednosti šećera u krvi (natašte i nakon obroka ili opterećenja glukozom) kako bi ustanovila imaš li šećernu bolest bez simptoma.
Prepoznaj simptome dijabetesa na vrijeme
Indeks tjelesne mase
Indeks tjelesne mase koristi se kako bi se ustanovilo ima li osoba normalnu tjelesnu težinu. Indeks se izračunava tako da se podijeli tjelesna masa (kg) s kvadratom tjelesne visine (m). Na primjer, ako si visoka 165 cm i imaš 70 kg, tvoj indeks tjelesne mase iznosi 70/(1,65x1,65), odnosno 25,7. Ako je tvoj indeks tjelesne mase 25-30, gubitak tjelesne težine bit će kod tebe blagotvoran, a u najmanju ruku morala bi voditi računa da tvoja tjelesna težina ne poraste iznad navedene granice. Ako je tvoj indeks tjelesne mase viši od 30, počet će se pokazivati negativni zdravstveni učinci debljine pa je gubitak tjelesne težine neophodan.
Indeks tjelesne mase možeš jednostavno izračunati ovdje.
