Svjetski dan AIDS-a se na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije već dvadesetdevetu godinu za redom svake godine diljem svijeta i u Hrvatskoj obilježava 1. prosinca.
Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu i dostignuća postignuta u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo normalno očekivano trajanje života kao u populaciji osoba koje ne žive s HIV-om. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca (engl. red ribbon).
HIV - cjeloživotna kronična bolest koja najčešće nema simptoma dugi niz godina
HIV je virus koji napada imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest koja najčešće nema simptoma dugi niz godina. AIDS je krajnji stadij infekcije HIV-om koja nastaje uslijed uništenja imunološkog sustava, kada se javljaju različite bolesti. Rana dijagnoza je važna za uspješnije liječenje i normalno očekivano trajanje života kao i za smanjenje širenja infekcije.
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) su u zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a postavili ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja, koji uključuju eliminaciju infekcije HIV-om i AIDS-a do 2030. godine, kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs): „Dosegnuti nulu – Nula novih HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrti povezanih s AIDS-om.“ i „90-90-90“. Ostvarenjem globalnog cilja 90-90-90 nastoji se postići da do 2020. godine 90 % svih osoba koje žive s HIV-om znaju svoj status, da 90 % onih kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om uzimaju antiretrovirusnu terapiju te da 90 % njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.
Rano liječenje uspješno smanjuje količinu virusa u krvi oboljelog
Za eliminaciju ove infekcije u budućnosti je, između ostaloga, izazov povećanje broja testiranja osoba koje su izložene povećanom riziku zaraze HIV-om i ranije otkrivanje infekcije. Time se omogućuje rano liječenje koje je uspješnije te dovodi do nemjerljive količine virusa u krvi oboljele osobe i pridonosi smanjenju širenja infekcije.
Problem kasnih dijagnoza
Stoga upravo Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) kao poruku ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a naglašava problem kasnih dijagnoza i važnost osiguranja dostupnog testiranja na HIV, uključujući testiranje u zajednici i inovativne pristupe testiranju. Jednoj od dvije osobe koja živi s HIV-om u zemljama EU/EEA infekcija se dijagnosticira u kasnoj fazi bolesti, od čega se u dvije trećine (68 %) osoba oboljelih od AIDS-a dijagnoza postavlja samo tri mjeseca nakon otkrivanja infekcije HIV-om.
Antiretrovirusni lijekovi su lijekovi koji djeluju protiv HIV-a. Posljednjih godina je ostvaren značajan napredak u liječenju HIV-infekcije tako da danas raspolažemo s više od 20 različitih antiretrovirusnih lijekova. Vrlo djelotvorno antiretrovirusno liječenje (HAART) snizuje količinu virusa na manje od 50 kopija u mililitru krvi. To se postiže primjenom više lijekova.
Cilj liječenja - smanjiti količinu virusa u krvi
Cilj antiretrovirusnog liječenja je smanjiti količinu virusa u krvi na nemjerljivu količinu (manje od 50 kopija virusnih RNA po mililitru krvi). Nekim osobama potrebno je 3-6 mjeseci za ostvarenje tog cilja, neki to postignu za 4-12 tjedana, a neki nikada. Potrebno je uzimati kombinaciju od više lijekova. Danas odobreni antiretrovirusni lijekovi (travanj 2005) i kombinacije koje se preporučuju u početnom liječenju prikazani su u tablicama. Iznimno je značajno za uspjeh liječenja stalno uzimanje lijekova. Ne smije se izostaviti niti jedna doza. Ako se to načelo poštuje, u više od 70-80% slučajeva će se postići nemjerljiva količina virusa u krvi i održavati navedenu razinu više godina.
Dosljednim uzimanjem lijekova postiže se nemjerljiva količina virusa u krvi uz postupan oporavak imunološkoga sustava.
U Hrvatskoj djeluje mreža centara HZJZ-a i zavoda za javno zdravstvo za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, a kao važna nadogradnja zdravstvenom sustavu, je dostupno i testiranje u zajednici.
Popis centara za anonimno testiranje na HIV u Hrvatskoj!
Informacije su preuzete sa stranice Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa. Još informacija potraži ovdje.
