Iako može biti i znak teške bolesti, obično se radi o trenutnim stanjima koja prođu kroz nekoliko dana
Imati glavobolju nakon burnog izlaska ili napornog dana nije ništa čudno, no što kada se u glavi iznenada i bez očitog razloga javi pritisak te osjećaj težine? Takva "teška" glava može biti znak da će nas uhvatiti prehlada, da nam držanje nije pravilno, ali i upućivati na probleme s mentalnim zdravljem. Nekada se javlja kao sekundarni simptom određenih stanja ili kao nuspojava lijekova, a kako za Prevention objašnjava dr. Matthew Wright, liječnik će točan razlog znati nakon detaljnog pregleda te nakon što nam postavi nekoliko pitanja o životnim navikama i zatraži detaljan opis boli.
Pritisak u glavi i osjećaj kao da će nam glava prsnuti mogu biti praćeni umorom, vrtoglavicom, začepljenim nosom ili moždanom maglom, a popratni simptomi pomoći će nam da identificiramo pravog uzročnika. Iako osjećaj težine u glavi može biti znak teških bolesti kao što je tumor na mozgu, takvi slučajevi su rijetki. Zato je najbolje posavjetovati se s liječnikom kako bi otklonili sumnje i znali što poduzeti da si olakšamo bol.
Ovo su najčešći uzroci osjećaja težine i pritiska u glavi.
Alergije
Liječnica opće prakse Devon Stutzman navodi kako se njezini pacijenti često žale na osjećaj težine i pritiska u glavi, a kako je obično povezan s alergijskim rinitisom. "Pacijenti opisuju takvu glavobolju kao pritisak unutar glave te spominju osjećaj napetosti, a obično je praćen kihanjem te iritacijom očiju i sluznice nosa", objašnjava dr. Stutzman te dodaje kako takve simptome ne prati povišena temperatura. Ako se ovakvi simptomi javljaju uvijek u isto vrijeme godine, velike su šanse da se radi o alergiji, no daljnja testiranja mogu potvrditi o kojem se alergenu radi.
Infekcija gornjih dišnih puteva
Različiti virusi uzrokuju infekcije gornjih dišnih puteva, a simptomi mogu uključivati glavobolju, posebno onu koja izaziva osjećaj pritiska u glavi, grlobolju, vrućicu, kašalj i teško disanje. “Tijekom anamneze također ću vas pitati jeste li se testirali na COVID ili ste bili u kontaktu s nekim bolesnim ljudima”, objašnjava dr. Stutzman. Ako se potvrde sumnje da imamo infekciju gornjih dišnih puteva, liječnik će nam preporučiti kako olakšati simptome zaraze, a to uključuje odmor, grgljanje slanom vodom, oralne pastile i vruće tuševe ili kupke za otpuštanje sluzi.
Ako se radi o covid zarazi, možda ćemo dobiti antivirusni lijek, ali on se uglavnom koristi kod ljudi koji su u najvećem riziku, poput onih koji su stariji od 65 godina ili imunokompromitiranih. "Lijek za covid je u interakciji s mnogim drugim lijekovima i ima nuspojave poput metalnog okusa u ustima i proljeva, tako da se ne propisuje ako nije neophodan", kaže dr. Stutzman.
Upala sinusa
Ako se prehlada poboljša, a zatim se iznenada pogorša, postoji šansa da smo razvili infekciju sinusa. Simptomi prehlade se povlače za otprilike tjedan dana, ali na infekciju sinusa se posumnja kada simptomi potraju više od sedam, a do 10 dana. Znakovi uključuju bol u predjelu obraza, obrva i čela, s pritiskom u sinusima koji se može pogoršati kada se nagnemo naprijed.
Često možemo čuti kako boja sluzi iz nosam može ukazati na sinusitis, no ona nije zapravo od velike pomoći u određivanju radi li se zapravo o infekciji sinusa. “Više se fokusiramo na trajanje simptoma i bol u licu”, objašnjava dr. Wright. Ako imamo infekciju sinusa, vjerojatno ćemo dobiti antibiotike kao što su amoksicilin ili doksiciklin. Lijekovi bez recepta kao što su oni protiv bolova i puno tekućine mogu nam pomoći da se osjećamo manje malaksalo i smanjimo osjećaj pritiska u glavi.
Ako se prehlada poboljša, a zatim se iznenada pogorša, postoji šansa da smo razvili infekciju sinusa
Razni lijekovi
Neki lijekovi imaju nuspojave koje se mogu manifestirati kao osjećaj težine u glavi ili čak izazvati moždanu maglu, pojašnjava Wright. Ako smo nedavno počeli uzimati novi lijek (ili dodatak prehrani) i primijetili ovakve nuspojave koje su česte i remete nam svakodnevicu, trebali bismo razgovarati sa svojim liječnikom o mogućim alternativama. Lijekovi koji mogu uzrokovati osjećaj težine u glavi uključuju antihistaminike, lijekove za opuštanje mišića, antidepresive i neke lijekove protiv napadaja, lijekove protiv bolova i beta blokatore.
Potres mozga
"Ako smo nedavno imali traumu glave, primjerice prometnu nesreću ili udarac u glavu tijekom sportske aktivnosti ili pada, možda imamo potres mozga", savjetuje dr. Stutzman. Znakovi mogu uključivati glavobolju, vrtoglavicu, gubitak pamćenja, probleme s koncentracijom ili mučninu i povraćanje. Ovi se simptomi mogu pogoršati pri jakom svjetlu ili tijekom tjelesne ili kognitivne aktivnosti. U tom slučaju bismo se svakako trebali obratiti liječniku koji će nas pregledati na znakove potresa mozga, uključujući provjeru šire li se zjenice normalno s obje strane i je li snaga u obje ruke slična. Neće trebati detaljno snimanje glave kao što je CT skeniranje osim ako nije došlo do gubitka svijesti, dodaje Stutzman.
Ako se ustanovi potres mozga, liječnik će nam preporučiti fizički odmor tijekom nekoliko dana, smanjenje poslovnih ili školskih obveza kako bi se osigurao kognitivni odmor, te izostanak sportskih ili druge napornih aktivnosti do dva tjedna. Trebali bismo postupno nastaviti s aktivnostima i ponovno ih smanjiti ako se simptomi ponove s aktivnošću.
Naprezanje mišića
Uz sve te sate provedene za računalom možemo razviti osjećaj težine ili stezanja u gornjem dijelu leđa i vratu, a ono je uzrokovano naprezanjem mišića. Sve to također može biti popraćeno tenzijskom glavoboljom, a stres može pogoršati stanje. Kroz nekoliko pitanja o životnim navikama i opisu boli liječnik može prepoznati da je uzrok "teške" glave naprezanje mišića, a možda ćemo dobiti i uputnicu za fizikalnu terapiju kako bismo ublažili nelagodu i spriječili buduće bolove. Vruća kupka ili tuš te jastučić za grijanje povećava protok krvi u područje vrata te smanjuje naprezanje mišića, a mogu pomoći i lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta.
Anksioznost i depresija
Ako se simptomi ne poklapaju ni s jednim od gore navedenih, liječnik može provesti testiranje kojim će utvrditi jesu li tegobe uzrokovane narušenim mentalnim zdravljem. Depresija i anksiozni poremećaji mogu uzrokovati osjećaj opterećenja, umor, razdražljivost te tugu ili nemogućnost uživanja u aktivnostima koje nas obično vesele, a kao posljedica se može javiti pritisak u glavi i osjećaj težine. Promjene u obrascima prehrane i spavanja također su uobičajeni simptomi koji tome pridonose. Liječenje takvih stanja uključuje terapiju, lijekove ili kombinaciju jednog i drugog.
