U razgovoru s dermatologinjom Neirom Puizina-Ivić saznali smo postoji li razlika između neurodermitisa, dermatitisa i atopijskog dermatitisa
Pojmovi neurodermitisa, dermatitisa i atopijskog dermatitisa usko su povezani, a između dvaju naziva zapravo ne postoji nikakva razlika. Dermatitis predstavlja općenitiji pojam koji se koristi za bilo kakve upalne promjene na koži koje se očituju crvenilom, oticanjem i posljedičnim ljuštenjem, a nastaje kao posljedica kontakta s nekom tvari, ovisno o kojoj je vrsti dermatitisa riječ.
Pojam neurodermitisa stari je naziv za atopijski dermatitis, a prestao se koristiti upravo zbog prefiksa neuro- koji asocira na neki mogući poremećaj živčanog sustava. Atopijski dermatitis kronična je upalna bolest kože koja je obilježena svrbežom i crvenilom, a najčešće se javlja u dječjoj dobi. Dermatologinja Neira Puizina-Ivić otkriva sve o ovim bolestima te kako ih na vrijeme uočiti i tretirati.
Što je dermatitis?
Dermatitis ili ekcem upala je gornjih slojeva kože koja uzrokuje stvaranje mjehura, crvenilo, oteknuće, cijeđenje tekućine, stvaranje krasta, ljuštenje i obično svrbež. Pojam dermatitisa koristi se za bilo kakve upalne bolesti kože; bilo da su alergijske, nealergijske ili neke druge prirode. Stalno češanje i trljanje može dovesti do zadebljanja i otvrdnuća kože, a neke vrste dermatitisa zahvaćaju samo posebne dijelove tijela. Dermatolozima u dijagnostici pomažu testiranja pri kojima se na kožu leđa zalijepe određene serije alergena te se nakon 48 do 72 sata test može očitati.
Ako osoba bude pozitivna na neki od alergena, tada se bolesnik mora čuvati od kontakta s tom tvari i tako olakšava liječenje te sprječava pogoršanja. Nerijetko su ovakve vrste alergije razlozi promjene profesije. Primjerice frizerka s alergijom na tvari s kojima dolazi u dodir prilikom obavljanja posla ponekad mora promijeniti zanimanje s obzirom na to da upalne promjene onemogućavaju normalno obavljanje posla, navodi dermatologinja Puizina-Ivić.
Postoji nekoliko vrsta dermatitisa, a u terapiji se obično koriste kortikosteroidne kreme koje djeluju protuupalno i relativno brzo dovode do izlječenja ako se prepozna i ukloni uzrok.
Atopijski dermatitis
Kod atopijskog dermatitisa riječ je o promjenama koje su nastale kao posljedica nasljeđivanja, oštećenja kožne barijere, djelovanja čimbenika iz okoliša te imunoloških poremećaja bolesnika. Kako dermatologinja navodi, atopijski dermatitis ima karakterističnu sliku po kojoj se može prepoznati.
Bolest se obično javlja u dojenačkoj dobi oko 6. mjeseca života. Tada se očituje crvenilom i ljuštenjem kože lica te okoline ručnih i skočnih zglobova. Promjene izazivaju jak svrbež, i to naročito u razdoblju kada se dijete uvodi u san, stoga jako važno uvečer pred spavanje dati lijek protiv svrbeža koji će ujedno umiriti dijete i omogućiti san.
Neki od čimbenika nastajanja ove bolesti jesu kravlje mlijeko ili jaja u ranijoj životnoj dobi, kod djece nakon druge godine života alergeni poput peludi, perja ili prašine te poremećaj imunološkog sustava. Kožne promjene mogu nestati do polaska u školu ili ulaskom u pubertet, dok se kod trećine osoba mogu ponovno pojaviti u adolescentnoj ili odrasloj dobi.
Karakteristično je da se bolest kod većine bolesnika smiruje tijekom ljetnih mjeseci, dok se pogoršanja javljaju naročito tijekom jeseni i zime kada se, među ostalim, zbog zagrijavanja prostorija dodatno isušuje zrak te time oštećuje ionako oštećenu kožnu barijeru. Upravo zbog toga, kako navodi sugovornica, vrlo bitna stavka u liječenju ovih bolesnika jest primjena neutralnih krema koje imaju zadatak oporavak barijere te s tim u vezi odgađanje pojave upalnih promjena.
U liječenju je važno naglasiti da se tijekom pogoršanja moraju koristiti kortikosteroidi,a potom se može prijeći na druge skupine lijekova koji djeluju na smirivanje upale, ali nisu kortikosteroidi. Nakon smirivanja upalnih promjena i svrbeža, preporučuje se tzv. proaktivna terapija. Ona podrazumijeva uporabu blagih kortikosteroidnih krema ili krema koje smiruju upalu, i to dva puta tjedno tijekom naredna 2-3 mjeseca.
Teži slučajevi zahtijevaju terapiju tabletama ili injekcijama, odnosno takozvanu sistemsku terapiju.
Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis upala je koju uzrokuje dodir s nekom tvari iz okoliša. Tvari mogu uzrokovati upalu nadražajem ili alergijskom reakcijom. Prvi simptom koji se javlja jest pojava crvenila. Nakon toga kože počinje oticati, a pojavljuju se i potkožni mjehurići koji kasnije pucaju. Iako je teško, osobe koje imaju kontaktni dermatitis moraju se suzdržavati od češanja rane kako ne bi pogoršale stanje. Neke od najčešćih tvari koje uzrokuju kontaktni dermatitis jesu:
- područje glave i čela: lak, boje za kosu, lijekovi protiv ćelavosti, šampon, šminka
- lice i uši: sapuni, parfemi, losioni za brijanje, naočale, naušnice
- vrat: ogrlice, šalovi, marame, losioni za brijanje, parfemi
- pazusi: dezodoransi, veste, bluze ili košulje
- tijelo i ruke: neoprana odjeća, odjeća od sintetike, pseća i mačja dlaka
- dlanovi, nadlanice i zapešće: gumene rukavice, nakit, sredstva za pranje
- noge i stopala: čarape, metalni dijelovi na odjeći, plastična ili kožna obuća
Za osobe koje pate od ovih bolesti ne postoji rješenje koje bi im u potpunosti donijelo izlječenje. Iako se simptomi mogu umanjiti, osobe će zauvijek biti podložne ponovnoj aktivaciji bolesti. Upravo zbog toga moraju biti svjesne stanja svoje kože i pripaziti kako ju tretiraju.
Primjerice, moraju više paziti na sastav materijala odjeće koju nose te kako tretiraju stvari koje su u kontaktu s tijelom, izbjegavati dugo kupanje u kadi i prevruću vodu, pripaziti kakve preparate stavljaju na tijelo i slično. Bitno je slušati svoju kožu i reagirati na vrijeme.
