Glaukom je vodeći uzrok nepovratnog gubitka vida, a oko 4,5 milijuna ljudi u svijetu slijepo je zbog posljedica ove bolesti. Procjenjuje se da će do 2020. godine broj oboljelih narasti na 11,2 milijuna. Glaukom se zbog nedostatka simptoma i spore progresije, naziva i "kradljivac vida" pa 50 posto bolesnika u razvijenim zemljama ni ne zna da boluje od glaukoma, dok se taj broj u nerazvijenim zemljama kreće oko 90 posto
Teška bolest koja ne boli
Glaukom ne boli i najčešće se otkriva slučajno, mjerenjem očnog tlaka. Bez vidljivih simptoma dolazi do propadanja vidnog živca pa se kod više od 50 posto bolesnika otkriva u poodmaklom stadiju, kada ga je teže liječiti, a zato ga i nazivaju tihim kradljivcem vida."Glaukom je stanje u kojem je otežano održavanje normalnog protoka tekućine kroz oko što uzrokuje visoke vrijednosti tlaka unutar oka te dovodi do oštećenja vidnog živca, propadanja vidnog polja i gubitka vida. Oko je stalno pod tlakom (normalne vrijednosti očnog tlaka iznose 10 do 20 mmHg). Važno je znati da 30 posto ljudi ima sve simptome glaukomske bolesti uz normalan tlak ili tek malo povišen", upozoravaju sa Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar povodom obilježavanja Svjetskog dana glaukoma 12. ožujka, u sklopu tjedna borbe protiv glaukoma (od 7. do 12. ožujka 2016. godine).
Mogući simptomi
Glaukom je teško dijagnosticirati jer pacijent ne primjećuje nikakve simptome sve do trenutka kada je bolest već uznapredovala. Budući da živčano tkivo nema mogućnost regeneracije, vidni živac biva nepovratno oštećen. "Glaukomska bolest nema gotovo nikakvih ili tek neznatne simptome koje bi pacijent mogao sam primijetiti. U kasnijem, uznapredovalom stadiju, kada je već došlo do nepovratnog oštećenja živčanih vlakana javljaju se promjene u vidnom polju, odnosno dolazi do gubitka perifernog vidnog polja", kaže doc. dr. sc. Dean Šarić s Klinike za očne bolesti, Kliničke bolnice "Sveti Duh" i objašnjava: "Iznimno pacijenti mogu imati jake, neizdržive bolove u oku, uzrokovane visokim vrijednostima očnog tlaka praćene glavoboljom, katkad i povraćanjem. Primjećuju zamućen vid, crvenilo oka i blještavilo poput koncentričnih krugova pri pogledu u svjetlo (npr. žarulju, sunce). Tada je riječ o napadu akutnog glaukoma kod pacijenta kod kojih glaukomska bolest nije pravovremeno prepoznata ili je uzrokovana zanemarenim, dekompenziranim glaukomima." Simptomi koji upućuju na glaukom:
- Periferne mrlje u vidnom polju i gubitak kontrastne osjetljivosti
- Bol u ili iza očne jabučice, glavobolju i osjetljivost na pritisak.
- Stvaranje crnih mrlja u vidnom polju.
- Uznapredovali glaukom stvara tzv. "tunelski vid".
Uzroci nastanka
Glaukomska bolest je nasljedna, no postoji i niz drugih faktora koji utječu na pojavu, oblik i težinu bolesti. "Bolesti s kojima je glaukom povezan su: katarakta (mrena), različite upalne i krvožilne bolesti oka, može se javiti nakon traume ili neke druge operacije na oku. Od sistemskih bolesti glaukom je povezan s arterijskom hipertenzijom, dijabetesom, autoimunim bolestima, vaskularnim i hematološkim poremećajima, sistemskim upalnim bolestima (virusne, reumatske, parazitarne),ali također i malignim bolestima", objašnjava dr. Filip Bišćan s Klinike za očne bolesti, Kliničke bolnice "Sveti Duh".
- Nasljedni faktor za razvoj glaukoma je vjerojatnost od 20 posto ako boluju roditelji te 50 posto ako boluju brat ili sestra.
- Glaukom se javlja kod 1 posto opće populacije u dobi od 40 do 49 godina te 20 do 30 posto kod osoba iznad 75 godina života
- Veća vjerojatnost za nastanak glaukoma kod osoba koje su kratkovidne ili dalekovidne te nakon operacije oka ili produljenog kapanja kortikosteroidnih kapi ili općenito terapije kortikosteroidima.
Može se držati pod kontrolom
Oftalmolog postavlja dijagnozu uzimanjem povijesti bolesti, višekratnim mjerenjem očnog tlaka, pregledom očnog živca, kontrolom očnog kuta (kuta između šarenice i rožnice) i provjerom vidnog polja. Liječenje glaukoma uključuje lijekove, redovito korištenje kapi za oči nekoliko puta dnevno, laser i operacije. Ako se bolest prepozna na vrijeme i ispravno liječi ne mora doći do gubitka vida. "Primjena antiglaukomske terapije mora biti redovita kako bi se daljnje oštećenje vidnog živca zaustavilo. U tom slučaju nema opasnosti od gubitka vida zbog glaukoma u usporedbi s pacijentima iste dobi kojima živčana vlakna vidnog živca fiziološki propadaju jednakom brzinom. Antiglaukomskim kapima se bolest može odlično držati pod kontrolom dugi niz godina kod većine pacijenata", objašnjava Šarić.
"Progresija, odnosno napredovanje glaukomske bolesti se može spriječiti pravovremenim postavljanjem dijagnoze, ordiniranjem odgovarajuće terapije za svakog pacijenta individualno te redovitom primjenom ordinirane terapije. Ono što pacijenti sami za sebe mogu učiniti su odlasci na redovite kontrolne preglede zbog bolesti zbog kojih se liječe te redovita primjena osnovne terapije, odnosno izvanredni posjeti liječniku u slučaju da pacijent osjeća pogoršanje", savjetuje Bišćan. Osobe starije od 40 godina kao i one s rizikom od nasljednog faktora trebaju kontrolirati očni tlak.
Operativne metode liječenja glaukoma su: filtracijska operacija – trabekulektomija, ugradnja drenažnih sustava i ciklodestrukcijski kirurški zahvati – transkleralna ciklofotokoagulacija diodnim laserom, Nd:YAG laserska transkleralna ciklofotokoagulacija te krioterapija. "Uspješnost pojedine metode ovisi kod svakog pacijenta o individualnim čimbenicima svojstvenim svakom od njih", kaže Šarić.
Pročitaj savjete dr. Oza protiv starenja očiju.
