Zdravlje 1935 prikaza 12. travnja 2013.

Dr. Oz: spriječi starenje očiju

Oci-Uspr
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Dolaskom proljeća štetne sunčeve zrake sve su jače, ali ako pravilno zaštitiš svoje oči ne moraš se bojati nejasnog vida u starijoj dobi. Pročitaj korisne savjete dr. Oza s kojima možeš spriječiti starenje očiju, objavljene u knjizi "Vi zauvijek mladi" koju je napisao zajedno s prof. dr. Michaelom Roizenom u izdanju V.B.Z.-a

Pravilnom prehranom zaštiti oči

Donosimo dijelove iz poglavlja ''Pogledajte oko sebe'' u kojem autori govore o starenju očiju i daju korisne savjete kojima možeš spriječiti starenje očiju.

Bez obzira na to jesu li oči ogledalo duše ili sredstvo kojim vizualiziramo okolinu, svi se možemo složiti barem u jednoj stvari. Ti su nježni organi od neprocjenjive važnosti za naš život. Ipak, izgleda da slabljenje vida zbog starosti prihvaćamo kao što prihvaćamo smanjenje prihoda u istoj dobi, kao samo još jedan dio života. Iako je točno da su neki ljudi unaprijed skloni gubitku vida, u starijoj se dobi ne morate pomiriti s nejasnim, tamnim ili bezbojnim svijetom. Ako napravite nešto kako biste zaštitili oči, osobito od ultraljubičastog zračenja kao jednog od glavnih uzročnika starenja te ako ih hranite pravom hranom, naoružat ćete se optimalnim optičkim arsenalom.

Starenje očiju

Teško je definirati gubitak vida. Između krajnosti potpune sljepoće i normalnog binokularnog vida postoji cijeli niz problema s vidom. S godinama se javljaju tegobe s brzinom vizualnog procesa, osjetljivošću na svjetlost i smanjenjem vidnog polja. No, kad govorimo o osjetilu vida, nije riječ samo o onome što vidimo, nego i o neurološkom funkcioniranju organa. Možeš biti u stanju vidjeti predmete, no teško ti je složiti cijelu sliku. Važan primjer je vožnja. Uspiješ vidjeti svaki element za sebe (pješaci koji prelaze cestu, promjena svjetla na semaforu, dućan na uglu), ali ti je teško uistinu se usredotočiti na ono što je važno.

Dodaj tome činjenicu da je starijim ljudima teško nešto vidjeti na slabo osvijetljenoj ulici i oporaviti se od jakog svjetla (primjerice od automobilskih svjetala koja dolaze ususret), i dobio si cijeli niz vizualnih problema.Teško ti je razabrati što vidiš, ali čak i ako u tome uspiješ, informacije ne možeš preraditi dovoljno brzo da bih shvatio kako pozornost treba obratiti na pješaka, a ne na mobitel koji ti je u ruci. S obzirom na to da je s godinama sve teže procijeniti objekt u pokretu koji nam se približava i budući da se najveći broj automobilskih nesreća događa pri skretanju ulijevo, svojim starijim pacijentima često savjetujemo da je bolje i da triput skrenu udesno kako bi sigurno stigli onamo kamo bi došli da su odmah skrenuli ulijevo.

Zaštiti oči od sunčevih zraka:

  • Zaustavi zrake. Sunčane naočale ne skrivaju vas samo od paparazza. Nije im cilj da se doimate hladnijim od ledenjaka na Aljasci. One će vam zaštititi oči od zločestih UVA i UVB zraka.
  • Pronađi naočale koje filtriraju obje vrste sunčevih zraka (ne moraju biti skupe). Pogledaj etiketu na kojoj izričito mora pisati: 99 ili 100 postotna zaštita od ultraljubičastog zračenja. Da bi bio siguran, neka ih provjeri stručnjak.
  • Trebale bi biti dovoljno tamne da ublaže bliještanje, ali ne i toliko da promijene boje, zbog čega bi mogli pogrešno protumačiti boje na semaforu. Nijansa je stvar osobnog ukusa.
  • Ako nosiš kontaktne leće sa zaštitom od ultraljubičastog zračenja ipak bi trebao nositi sunčane naočale.
  • S obzirom na to da ultraljubičaste zrake mogu prodirati sa strane i odozgo, bilo bi pametno nositi šešir s obodom širokim sedam centimetara kako bi spriječio prodor svjetlosti.
  • Zaštiti oči od ultraljubičastog zračenja, osobito na uzvisinama ili na vodi. Svakako koristi zaštitnu opremu za oči. Skijanje (na vodi i snijegu) nije opasno samo za zglobove, nego i za oči, jer ih oštećuju sunčeve zrake koje se prelamaju i reflektiraju po površinu vode ili snijega. Dok boraviš na snijegu, vodi ili betonu moraš imati jaču zaštitu od ultraljubičastog zračenja, s obzirom na to da te površine reflektiraju ultraljubičaste zrake. Pridržavaj se pravila koje vrijede i za oči i za kožu: ako ćeš biti izložen suncu, napravi sve što možeš kako bi blokirao što više sunčevih zraka.

Na sljedećoj stranici pronađi još savjeta za zdrave oči.

Savjeti za zdrave oči:

  • Posjeti okulista. Nakon četrdesete čini to svake dvije godine, čak i ako ne zamjećuješ promjene vida. Osim što bi mogao uočiti neke probleme, poput glaukoma koji nema simptome, liječnik će ti moći zaviriti u krvne žile u mozgu te u sam mozak. Oftalmolozi su nerijetko prvi liječnici koji otkriju stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka.
  • Hrani oči. Ako uzimaš prave namirnice, možeš biti siguran da će dio njih završiti u oku.

Preporučuje se:

  • Lutein. Ima ga u špinatu, lisnatom zelenom povrću i kukuruzu. Lutein poboljšava zdravlje očiju
    sprečavajući oksidativna oštećenja mrežnice. Možeš ga uzimati i u obliku dodatka prehrani, 6 do 30 mg dnevno.
  • Vitamin C. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji jedu više voća i povrća (koje sadrži vitamin C) manje izloženi riziku od poremećaja vida od onih koji jedu malo takvih namirnica.
  • Glutation. Nalazimo ga u jajima, češnjaku, avokadu, šparogama i luku. Taj ''istrebljivač'' slobodnih radikala, kako se pokazalo, učinkovit je kod sprečavanja katarakte (500 mg dnevno). Dodatak prehrani n-acetilcistein također pomaže (isto 500 mg dnevno).
  • Koktel za oči. Jedno veliko istraživanje koje je sponzorirao američki National Institutes of Health otkrilo je da neki vitamini, kad ih uzimamo zajedno, mogu spriječiti gubitak vida kod ljudi koji imaju makularnu degeneraciju, kao popratnu pojavu vezanu uz starenje.  Istraživanje je otkrilo da ljudi koji su već imali vlažnu makularnu degeneraciju mogu smanjiti rizik od gubitka vida za više od 25 posto ako uzimaju 500 mg vitamina C, 400 mg vitamina E, 15 mg beta-karotena (mrkve su uistinu dobre za oči), 80 mg cinka i 2 mg bakra, svakog dana u podijeljenim dozama.

Udalji se. Nema dokaza koji bi upućivali na to da duža izloženost televiziji šteti očima. No, to vrijedi samo ako sjediš na pravilnoj udaljenosti od televizijskog prijamnika, kako bi ti se oči mogle prilagoditi slici. Izmjeri dijagonalnu dužinu ekrana svog televizora i svakako sjedni barem na toj udaljenosti od njega.

Još više korisnih činjenica i savjeta potraži u knjizi "Vi zauvijek mladi", prof. dr. Mehmeta Oza i prof. dr. Michaela Roizena u izdanju V.B.Z.-a.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.