Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB), pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, identificirao je prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj. Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, u jednom uzorku potvrđena je mutacija u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa odnosno varijanti B.1.1.28.
Ovi uzorci su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca 2020., te siječnja i veljače 2021. godine. Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ova poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na Institutu Ruđer Bošković (IRB). Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021., piše na stranicama Instituta Ruđer Bošković. Uz brazilski soj, u analiziranim uzorcima nije potvrđena prisutnost mutacije britanskog soja.
Osobine brazilskog soja
"U Brazilu se pojavila inačica Covid - 19 koja je prvi put identificirana kod putnika iz Brazila. Putnici su testirani tijekom rutinskog pregleda u zračnoj luci u Japanu, početkom siječnja. Ova varijanta sadrži skup dodatnih mutacija koje mogu utjecati na sposobnost antitijela da ih prepozna. Ova je varijanta prvi put otkrivena u SAD-u krajem siječnja 2021. godine", piše CDC (Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti) i navodi koja svojstva prema dosadašnjim spoznajama ima brazilski soj:
"Čini se da se inačice brazilskog, britanskog i južnoafričkog soja šire brže, što može dovesti do više slučajeva oboljelih od COVID-19. Povećanje broja slučajeva stavit će veći teret na zdravstvene resurse, dovesti do većeg broja hospitalizacija i potencijalno više smrtnih slučajeva. Do sada, studije sugeriraju da antitijela nastala cijepljenjem trenutno odobrenim cjepivima prepoznaju ove inačice. Ovo se pomno istražuje i u tijeku je još studija. Rigorozna i povećana usklađenost sa strategijama ublažavanja javnog zdravlja, poput cijepljenja, fizičkog udaljavanja, upotrebe maski, higijene ruku te izolacije i karantene, ključna je za ograničavanje širenja virusa koji uzrokuje COVID-19 i zaštitu javnog zdravlja."
Ne znamo dovoljno o novim mutacijama i zato trebamo što više sekvencionirati
"Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti. Zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi.
Tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju. Praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati,'' objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković.
