U Republici Hrvatskoj, dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis (KME) i lajmska borelioza ili lajmska bolest. U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip KMEa. Javlja se u kontinentalnom području između rijeke Save i Drave (u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Koprivnice, Križevaca, Vinkovaca) te u okolici Slavonskoga Broda
Krpelja ima i u urbanom području grada Zagreba koje se prostire do podnožja Medvednice te na samoj Medvednici (zona u kojoj ima KMEa).
Dođi na našu tribinu '' Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem''. Sve posjetitelje Tribine očekuje iznenađenje!
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana (2 – 28 dana), a bolest karakterizira bifazičan tijek. Prva faza bolesti, koja se javlja u dvije trećine zaraženih osoba (viremična faza u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, a potom odlazi u regionalne limfne čvorove i putem limfnih putova u krvotok), manifestira se simptomima nalik gripi. Ta faza obično traje od jednoga do dvadeset dana, a samo u manjeg broja osoba progredira u sekundarnu fazu, za koju je karakteristično da počinje naglo, uz visoku temperaturu, glavobolju, znakove zahvaćenosti središnjega živčanog sustava (SŽS), odnosno upalu moždanih ovojnica (meningitis) praćenu jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem šije i vrata te fotofobijom.
Rjeđe progredira do upale mozga (encefalitisa), koja se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, zimicom, tresavicom, poremećajem svijesti, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca, itd. U približno 40 posto bolesnika sa znakovima encefalitisa, bolest uzrokuje trajno oštećenje središnjega živčanog sustava (sekvele) i kognitivne ispade karakteristične za postencefalitički sindrom. Bolest ne mora nužno imati bifazičan tijek – može biti prisutna samo prva faza ili bolest odmah može početi drugom fazom. U najtežim slučajevima može doći do paralize disanja, poremećaja svijesti ili smrtnoga ishoda. Prijavljen omjer bolesti i smrtnoga ishoda (engl. case-fatality rate) iznosi ≥ 20% za dalekoistočni podtip, 6 – 8% za sibirski podtip te 1 – 2% za srednjoeuropski podtip virusa KMEa. Rekonvalescencija odnosno faza oporavka obično je dugotrajna te praćena glavoboljom i klonulošću. Dijagnoza se postavlja na temelju epidemiološke ankete (boravka u prirodi) i kliničke slike, a potvrđuje se izolacijom virusa i serološkom dijagnostikom. Nema specifičnoga liječenja za KME i provode se isključivo simptomatske mjere.
Lajmska borelioza (Lajmska bolest)
To je bolest koju također prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borrelia burgdorferi. Za prijenos spirohete Borrelia burgdorferi potrebno je više od 24 sata (36 – 48 sati). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav. Izvor zaraze za krpelje su razne vrste mišolikih sisavaca: šumski, žutogrli i poljski miševi, riđa voluharica, puh i ptice. Prenosilac bolesti u Europi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, je običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. Infekcija u čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. U velikoga broja osoba (70 – 80%) pojavljuje se kao prstenasta kožna promjena (migrirajući eritem) na mjestu ugriza, koja se javlja 7 do 14 dana nakon ugriza i uklanjanja krpelja i postupno se širi u prosjeku 1 cm dnevno, dok sredina postaje sve bljeđa. Ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od ugriza krpelja, koja nestaje unutar 24 do 48 sati.
Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglasta ili eliptična oblika, koje može biti popraćeno visokom temperaturom i općim simptomima kao što su pečenje, crvenilo, bolnost te povećanje regionalnih limfnih čvorova. U toj se fazi bolesti bolesnici najčešće javljaju liječniku radi pregleda. Nakon nekog vremena, crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su problemi nestali. Nažalost, nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno-koštanoga sustava, srca, zglobova i živčanoga sustava. Liječenje se provodi antibioticima i učinkovito je u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju početi što ranije kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu. Lajmska borelioza javlja se uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najveći broj oboljelih registrira se u razdoblju od svibnja do lipnja.
Podaci za Hrvatsku
Od 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2556 slučajeva lajmske borelioze te 173 slučaja krpeljnoga meningoencefalitisa, dok su u gradu Zagrebu u istom razdoblju zabilježena 704 slučaja lajmske borelioze te 10 slučajeva krpeljnoga meningoencefalitisa.
Saznaj kako se zaštititi od bolesti koje prenose krpelji! Dođi na tribinu u organizaciji portala Zdrava Krava i udruge ''Aktivan život'', a koja će održati u utorak, 24. svibnja, od 18.30 do 20 h u Novinarskom domu, na adresi Perkovčeva 2, u Zagrebu.