"Jedan svijet jedan dom jedno srce", moto je pod kojim će se 29. rujna u 25 hrvatskih gradova prigodnim programima obilježiti Svjetski dan srca. Ovogodišnje obilježavanje posebno je posvećeno ženama i mladima jer je česta zabluda da samo muškarci i starije osobe umiru od kardiovaskularnih bolesti
Podjednako obolijevaju i umiru žene, no rizik je kod žena ozbiljno podcijenjen. "Zapravo se radi o ubojici broj jedan kod žena koji uzrokuje jednu od tri smrti žena. U prošloj godini u Hrvatskoj su od posljedica srčanožilnih bolesti umrle 24. 841 osobe, a od toga 14. 319 žena. Brojka koja dokazuje gore navedeno poziva na oprez", navedeno je na stranicama Hrvatskog kardiološkog društva.
I djeca su izložena riziku
Zbog suvremenog načina života koji doslovno "tjera" na sjedilački način života djeca su također izložena velikom riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Većinu svog slobodnog vremena djeca provode u igranju računalnih igara, uživaju u lošoj prehrani koja obiluje koncentriranim ugljikohidratima i zasićenim masnoćama. Osim što su i sama izložena čimbenicima rizika za razvoj srčanožilnih bolesti mogu biti suočena i s emocionalnim posljedicama kada se razbole članovi njihovih obitelji.
5 savjeta za zdravo srce
Interventna kardiologinja, Dr. sc Jozica Šikić, navela je pet temeljnih preporuka za zdravo srce:
- Prestani pušiti.
- Izbaci masnu prehranu koja je tipična za podneblje Slavonije i naravno izbjegavaj brzu hranu.
- Jedi više cjelovitih žitarica, jer one štite srce.
- Umjesto crvenog masnog mesa, jedi više ribe.
- Kreći se. Već 150 minuta brzog hoda tjedno pozitivno utječe na zdravlje srca.
"To su postupci na koje svi možemo utjecati i tako doprinijeti zdravijem srcu. Ono na što ne možemo utjecati su genetika i ateroskleroza. Ateroskleroza je biološki proces koji se u stijenci arterije razvija godinama i starenjem organizma postaje sve izraženija. Ona dovodi do suženja ili potpunog začepljenja arterija. Ovisno o stupnju suženja ili začepljenja te lokalizaciji, razvija se bolest srca, mozga ili perifernih krvnih žila. Djelovanjem čimbenika rizika kao što su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, manjak tjelesne aktivnosti razvija se prerana ateroskleroza", objasnila je dr. sc. Jozica Šikić.
Simptomi srčanog udara
Dr. sc. Jozica Šikić rekla je da postoji niz razloga zbog kojih može doći ili dolazi do srčanog udara, ali je istaknula da se pokazalo da stres značajno može utjecati, bilo da se radi o stresu zbog privatnih razloga ili onom uzrokovanom poslovnim problemima. Neki od znakova mogućeg srčanog udara koje nikako ne treba ignorirati su:
- Bol u sredini prsa, osjećaj kao da je kamen na prsima, intenzivna je kad se osoba kreće, smanjuje se kad stane
- Bol u lijevoj ruci, počinje u ramenu širi se na ruku
- Bol se može osjetiti u vratu, čeljusti, ponekad u gornjemu dijelu trbuha