Powered by:
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. Umre oko 200 osoba , što je posljedica dijagnosticiranja melanoma u uznapredovalom stadiju. Godišnje se bilježi porast melanoma za oko 5, 8 posto.
Dobra vijest je da se rizik od raka kože može smanjiti, a to se može postići informiranjem i poduzimanjem zaštitnih mjera. U tom svjetlu donosimo česte zablude o raku kože.
Mit 1: Tamnoputi ljudi ne obolijevaju od raka kože.
Nitko nije imun na rak kože. Ljudi svih boja kože, uključujući Afroamerikanace, Latinoamerikanace i Azijce, mogu razviti rak kože. Iako se rak kože češće javlja kod osoba svjetlije puti, stopa smrtnosti veća je kod ljudi tamnije puti.
"Kod osoba tamne ili tamnije puti rak kože često se dijagnosticira kasnije u poodmakloj fazi jer i liječnici i pacijenti ne razmatraju mogućnost razvoja raka kože dok ne bude prekasno", kaže Saira George, dr. med. spec dermatologije za MD Andersen Cancer Center na Sveučilištu Teksas.
Mit 2: Moram se izložiti suncu da bih dobila vitamin D
Ne trebaš se "pržiti" na suncu kako bi dobila dragocjene količine vitamin D. "Vitamin D vrlo je važan i bili bismo u opasnosti da je jedini način da povisimo njegovu razinu, dugotrajno izlaganje suncu", kaže George i objašnjava: "Srećom to nije slučaj. Vitamin D možemo dobiti prehranom i izbjeći povećani rizik od raka kože koji dolazi s pretjeranim izlaganjem suncu.
Dovoljno je izložiti mali dio kože suncu dva do tri puta tjedno kako bi dobili određene količine vitamina D važnog za zdravlje kostiju i zuba te za prevenciju nekih bolesti koštanog tkiva, a kako su novija istraživanja za vrijeme trajanja koronavirusa pokazala i za jači imunitet.
"Izvor vitamina D je hrana poput masne ribe (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakovi i plodovi mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđa jetra i žumanjak jajeta te dodaci prehrani", objasnili su nutricionisti iz Vitaminoteke za missZDRAVU.
Mit 3: Izlaganje suncu jedini je uzrok raka kože
Izlaganje suncu primarni je uzrok raka kože, ali postoje i drugi uzroci:
- Izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju solarija i druge opreme za rad
- Obiteljska anamneza raka kože i drugi genetski čimbenici
- Starija životna dob
- Oslabljeni imunološki sustav
- Osobe svijetle kože i s pjegicama te s puno madeža (više od 100) također imaju veći riziko od raka kože.
Osobe svijetle kože i s pjegicama te s puno madeža (više od 100) imaju veći rizik od raka kože
Mit 4: Što se tiče kreme za sunčanje, što je veći SPF to bolje
SPF zaštita se ne povećava proporcionalno s označenim SPF brojem. SPF 30 apsorbira 97 % sunčevih UV zraka, dok SPF 50 apsorbira tek nešto više 98 %. Znači, uglavnom je dovoljno odabrati kremu za sunčanje s najmanjim SPF 30. "Viši SPF pruža malo više dodatne zaštite, ali svejedno ne predstavlja savršenu zaštitu jer većina ljudi nanosi premalu količinu kreme na kožu i ne maže se dovoljno često", kaže George. "Najbolja zaštita je izbjegavanje sunca, posebno od 10 do 16 sati te nošenje zaštitne odjeće za vrijeme boravka na suncu", savjetuje dermatologinja.
Mit 5: Krema za sunčanje sadrži štetne kemikalije
Američka Agencija za hranu i lijekove (Food & Drug Administration) regulira kreme za sunčanje kao lijekove koji se prodaju bez recepta. FDA smatra da su kreme za sunčanje sigurne i učinkovite. "Imamo puno dokaza koji pokazuju da previše sunca može uzrokovati rak kože, a vrlo malo koji pokazuju da trenutni sastojci kreme za sunčanje nanose značajnu štetu", kaže George. "Ali razumijem zabrinutost ljudi zbog kemikalija koje se koriste u svakodnevnim proizvodima." Za one oprezne, George kaže da razmotre jednostavne mineralne kreme za sunčanje koje sadrže cink ili titanov oksid. A najbolja zaštita je ona fizička, znači pokrivanje kože i izbjegavanje boravka na suncu u periodu kada je ono najjače.
Mit 6: Podloga sprječava opekline.
Ne postoji zaštitna preplanulost ili preplanulost koja sprječava opekline. Kada ultraljubičaste zrake sunca ili solarija dođu u dodir s tijelom, oštećuju DNK stanica kože. Kako bi zaštitilo stanice kože, tijelo luči melanin ili pigment na površinu kože. Znači koža dobiva boju na štetu zdravlja. “Tamnjenje kože započinje kada tijelo osjeti da dolazi do UV oštećenja. Opekline od sunca nastaju kada je UV zraka viši nego što koža može podnijeti i popraviti štetu i tu nikakva podloga ne može pomoći", kaže George.
Mit 7: Ne treba nanositi kremu za sunčanje zimi ili kada je oblačno
Treba zaštititi kožu od UV zračenja čak i kada nije toplo ili sunčano. Štetne UV zrake prisutne su tijekom cijele godine i mogu prodrijeti do kože i nanijeti štetu čak i kroz oblake.
Mit 8: Solariji ne predstavljaju rizik od raka kože
Ništa nije dalje od istine. Solariji emitiraju iste štetne UV zrake kao i sunce, i to u većim količinama. Korištenje solarija povećava rizik od raka kože. To uključuje rizik od najsmrtonosnijeg oblika karcinoma kože, melanoma, tvrdi George.
Mit 9: Samo stariji ljudi obolijevaju od raka kože.
Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je između 40 i 60 godina starosti, iako se u zadnje vrijeme često dijagnosticira i u mlađih osoba u dobi od 25 do 40 godina, a vrlo rijetko u djetinjstvu. Izuzetak je lentigo maligna melanoma koji se pojavljuje u starijoj životnoj dobi (uglavnom u sedmom desetljeću života). Što je veća izloženost suncu u mlađoj životnoj dobi to je veći rizik za dobivanje raka kože kasnije u životu. Rizik je veći u osoba koje su zbog opeklina imale mjehuriće na koži. “Što se tiče raka kože, u igri je puno više od same dobi. Čini se da je najveći faktor izloženost UV zračenju tijekom života, uključujući djetinjstvo i mlađu odraslu dob“, kaže George.
