Kako se znanost i tehnologija razvijaju tako postaju dostupniji razni testovi pomoću kojih se mogu odrediti genetske predispozicije za nasljeđivanje određene bolesti, a time se i povećava mogućnost da se bolest prevenira.
"Samo zato što netko ima genetsku predispoziciju za bolest ne znači da će ju i dobiti", kaže Mary Freivogel, predsjednica Nacionalnog društva genetičkih savjetnika iz SAD-a za portal Prevention.com i dodaje: "Okolina, obiteljska povijest, životne navike, pa i slučajnost igraju značajnu ulogu hoće li netko dobiti bolest ili neće." Ako postoji obiteljska anamneza za neku od sljedećih pet bolesti, dobro je napraviti preventivne testove:
Bolesti srca
Zdrave životne navike povezane su s nižim rizikom od srčanih bolesti, što je vodeći uzrok smrti žena, prema Centrima za kontrolu bolesti. (Čula si ih već prije: nemoj puši, održavaj zdrav BMI, redovito vježbaj, jedi zdravu hranu, unosi malo crvenog mesa i zasićenih masnoća.)
Ipak, studija iz 2016. provedena na više od 55 tisuća sudionika objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine otkrila je koliko su zaista bitne zdrave životne navike osoba s genetskom predispozicijom za srčane bolesti. Sudionici su podvrgnuti testu DNA koji je testirao 50 različitih markera za koronarnu bolest arterija. Osobama iz skupine s najveći rizikom za nasljedne bolesti srca, pridržavanje preporučenog životnog stila smanjilo je rizik od obolijevanja za 50 posto.
"To je značajno istraživanje koje objašnjava genetske podloge bolesti srca i omogućuje pacijentima poduzimanje akcija kako bi se smanjio njihov rizik", objašnjava dr. Bradley Patay, specijalist interne medicine u Kaliforniji. "Osim promjena načina života, ako netko zna da je u visokorizičnoj skupini, može se odlučiti na uzimanje lijekove i prije nego što se pojave prvi simptomi bolesti."
Polipi na crijevima
Iako to možda nije najpoželjnija tema na obiteljskom ručku ne bi bilo loše raspitati se je li itko u tvojoj obitelji imao adenomatozne polipe, jer ti to može otkriti jesi li u riziku od raka debelog crijeva. Takvi polipi se mogu razviti u debelom crijevu tijekom tinejdžerskih godina i postati zloćudni oko četrdesete godine života.
Čak je jedan od pet ljudi koji boluje od raka debelog crijeva imao nekoga u obitelji s istom dijagnozom, tvrde iz Američkog društva za rak (American Cancer Societyju). "Ljudi obično počinju provjeravati rizik za rak debelog crijeva u dobi od 50 godina, ali oni koji imaju obiteljsku povijesti raka debelog crijeva ili polipa, trebali bi početi ranije", Freivogel.
Celijakija
Kako je popularnost proizvoda bez glutena porasla tijekom prošlog desetljeća, svijet je postao puno svjesniji teškoća osoba koje pate od celijakije. Za razliku od ljudi s intolerancijom na gluten koji nakon konzumacije imaju trenutne probavne probleme, osobe s celijakijom nakon konzumacije proteina pšenice imaju ozbiljnu štetu na tankom crijevu.
Osobe čiji najbliži srodnici (roditelji ili braća ili sestre) imaju celijakiju, imaju rizik od jedan do deset da ju i sami dobiju, budući da postoje geni povezani s celijakijom. Ako netko ima jedan ili više gena to ne mora nužno značiti da će razviti bolest, ali u slučaju da se pojave simptomi poput bolova u trbuhu ili gubitka težine svako se treba obratiti liječniku.
Visok kolesterol
Nažalost, mnogi ljudi uglavnom shvate da bi i sami mogli patiti od visokog kolesterola kada im netko od bliskih srodnika doživi srčani udar u mladoj dobi. Osobe s genetskim poremećajem nazvanim obiteljska hiperkolesterolemija (FH) imaju opasno visoku razinu LDL-a ili "lošeg kolesterola" od rođenja i 20 puta su više izloženi riziku rane bolesti srca, uključujući srčane i moždane udare, prema FH Foundation (Familial Hypercholesterolemia).
Genetsko testiranje u kombinaciji s jednostavnim ispitivanjem kolesterola u krvi može dovesti do dijagnoze i liječenja statinima. "Obiteljska hiperkolesterolemija je najčešći genetski uzrok rane bolesti srca, ali s ranim liječenjem rizik pojedinca može se smanjiti za 80 posto", kaže Daniel Rader, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Pennsylvaniji u Perelmanu. "Nažalost, obiteljska hiperkolesterolemija je slabo dijagnosticirana bolest, a 90 posto ljudi nije svjesno da su ugroženi."
Depresija
Znanstvenici još uvijek imaju toliko toga za naučiti o genetskim korijenima mentalnih stanja. Ipak, gledanje obiteljske povijesti može otkriti uzroke tvoje depresije. "Samo zato što netko u tvojoj obitelji pati od depresije ne znači da ćeš ju i ti dobiti, ali vjerojatnost raste ako je depresijom pogođene dvoje ili više ljudi iz obitelji", kaže Freivogel.
"Dobro je znati je li netko u obitelji patio od depresije, osobitu u trenutku kada osoba prolazi kroz teško razdoblje, a genetski testovi mogu pomoću u preciznijem određivanju lijekova", tvrde u Klinici Mayo.
