Nekada su druženja bila spontana, a danas se i obična kava dogovara tjednima unaprijed. Posao, obitelj, djeca i svakodnevne obaveze često ostavljaju malo prostora za prijatelje.
Iako nam nedostaju, sve se rjeđe čujemo, a neka prijateljstva s vremenom gotovo neprimjetno izblijede. To ne znači nužno da nam je manje stalo. Psihološka istraživanja pokazuju da se naši društveni odnosi mijenjaju tijekom života, a održavanje bliskosti zahtijeva vrijeme i trud koji u odrasloj dobi često postaju ograničeni.
Zašto s godinama imamo sve manje prijatelja?
Istraživanje objavljeno u časopisu Royal Society Open Science pokazalo je da se broj društvenih kontakata tijekom života mijenja. Analizom podataka o telefonskim pozivima znanstvenici su utvrdili da broj ljudi s kojima održavamo kontakt raste tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, a zatim počinje opadati, osobito nakon 25. godine.
To se često podudara s razdobljem u kojem se mijenjaju naši prioriteti. Posao, partnerski odnosi, roditeljstvo i druge obaveze smanjuju vrijeme za spontana druženja, a selidbe i promjene životnih okolnosti mogu dodatno otežati održavanje kontakta.
Ipak, manji broj prijatelja ne mora značiti i lošije odnose. Prema teoriji socioemocionalne selektivnosti psihologinje Laure Carstensen sa Sveučilišta Stanford, s godinama sve više pažnje posvećujemo emocionalno važnim odnosima, umjesto održavanju velikog broja površnih poznanstava.
Zašto nam prijatelji nedostaju, ali im se svejedno ne javljamo?
Jedan od razloga može biti mentalni umor. Nakon radnog dana i obiteljskih obaveza ponekad jednostavno nemamo energije za razgovore i druženja, čak ni s ljudima koje volimo. S vremenom se može pojaviti i osjećaj nelagode jer se dugo nismo čuli. Što više vremena prođe, to nam se teže javiti, osobito ako pretpostavljamo da je druga osoba zauzeta ili da nam zamjera što smo izgubili kontakt.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology pokazalo je da ljudi često podcjenjuju koliko će drugima značiti kada im se neočekivano jave. Čak i kratka poruka ili poziv mogu izazvati više pozitivnih emocija nego što očekujemo. To je dobar podsjetnik da za održavanje prijateljstva nije uvijek potrebno organizirati veliko druženje. Ponekad je dovoljno pokazati drugoj osobi da mislimo na nju.
Kako sačuvati prijateljstva u odrasloj dobi?
Psiholog Jeffrey Hall sa Sveučilišta Kansas istraživao je koliko je vremena potrebno za razvoj prijateljstava. Njegovi rezultati pokazali su da su zajedničko vrijeme i kvalitetna komunikacija važni za razvoj bliskosti.
Iako ne postoji univerzalna formula za održavanje prijateljstva, nekoliko jednostavnih navika može pomoći:
- Ne čekajte idealan trenutak za druženje. Kratka kava, šetnja ili zajednički ručak mogu biti lakše izvedivi od planiranja cijelog slobodnog dana.
- Uvedite male rituale. Dogovorite kavu jednom mjesečno ili povremeni telefonski razgovor kako biste lakše ostali povezani.
- Javite se bez posebnog razloga. Kratka poruka ili fotografija koja vas je podsjetila na prijatelja može biti dovoljna da ponovno pokrenete komunikaciju.
- Nemojte uvijek čekati drugu osobu. Ako vam netko nedostaje, napravite prvi korak, čak i ako se dugo niste čuli.
- Prihvatite da se prijateljstva mijenjaju. Ne morate se viđati jednako često kao prije da biste ostali bliski.
- Budite prisutni u važnim trenucima. Čestitka, poruka podrške ili iskren interes za ono što se događa u životu prijatelja mogu značiti mnogo.
Kada je u redu pustiti prijateljstvo?
Nisu sva prijateljstva predviđena da traju cijeli život. Neka se prirodno mijenjaju zbog različitih životnih puteva, dok druga mogu postati jednostrana ili emocionalno iscrpljujuća.
Važno je razlikovati odnos koji je privremeno oslabio zbog životnih okolnosti od onoga u kojem više nema uzajamnog interesa i poštovanja. Prijateljstva ne moraju biti savršena niti zahtijevati svakodnevnu komunikaciju. Ponekad je dovoljno znati da postoji osoba kojoj se možemo javiti i nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, a da se bliskost nije izgubila.
