Usamljenost je ljudska emocija koju svi ponekad osjećamo, ali znanstvenici tvrde da je ona i više od osjećaja te da se treba tretirati kao bolest koja može biti zarazna i smrtonosna.
Prema istraživanjima, nedostatak društvene povezanosti smatra se opasnijim od pušenja 15 cigareta dnevno i smrtonosnijim od pretilosti. Stoga ima smisla kako se sam osjećaj može pretvoriti u fizičke bolesti. Ljudi su društvena bića, što ne znači da samo uživamo biti društveni, već to trebamo biti jer je to jedan od načina na koji preživljavamo. Ipak, društvena izoliranost može uzrokovati emocionalnu i psihičku bol, a stres uzima fizički danak. Trajna usamljenost, odnosno ona koja traje dulje od dva tjedna, povezana je s visokim krvnim tlakom, depresijom, srčanim bolestima i moždanim udarom te Alzheimerovom bolesti, a čini se da su uzrok tomu upalni procesi koji su povezani s kroničnim bolestima piše Prevention.
Prema istraživanju profesorice psihologije Julianne Holt-Lunstad, usamljeni ljudi imaju 26 % veću vjerojatnost za ranu smrt. Za one koji imaju malo ili nimalo društvenih kontakata, taj broj raste na 29 %, a skače na 32 % za ljude koji žive sami. Zbog toga Holt-Lunstad smatra da društvene odnose moramo shvatiti jednako ozbiljno kao što shvaćamo prehranu, tjelovježbu i sve ostalo što znamo da utječe na zdravlje.
Najusamljeniji su ljudi srednje dobi
Ako na usamljenost gledamo kao na bolest, ona je sada postala pandemija. Ljudi sve veću usamljenost doživljavaju jer žive sami, ali na to utječe i razvoj tehnologije. Liječnik Dilip Jeste kaže kako je čovječanstvo doživjelo više dramatičnih promjena u posljednjih tridesetak godina nego u prethodnih 2500 godina. Prema anketi provedenoj u SAD-u na 20 tisuća ljudi, na usamljenost su dosta utjecale i društvene mreže, a najranjiviji su ljudi između 30 i 60 godina. Iako su oni najviše zauzeti drugim ljudima kao što su djeca, partneri ili roditelji, oni osjećaju usamljenost jer nemaju vremena za sebe, odnosno za druženje s prijateljima i zabavu. Ipak, usamljenost nije samo povezana sa samoćom. Na nju utječu i kvaliteta tvojih odnosa, a što si zadovoljnija njima, manje si usamljena. Profesor psihijatrije Steve Cole kaže da je upravo u srednjoj dobi nezadovoljstvo odnosima najveće.
U srednjoj dobi dolazi i do velikih životnih promjena poput smrti roditelja, razvoda ili odseljenja djece, a ljudi su često prezaposleni da bi se pravilno nosili s emocijama. Prema liječniku Jeste, ranjivost zbog usamljenosti je na vrhuncu u 50-ima. To je također vrijeme kada ljudi počinju biti svjesni smrtnosti te dolazi do razvoja mnogih bolesti povezanih sa starenjem kao što su artritis, dijabetes i visoki krvni tlak.
Dugotrajna usamljenost
Profesor psihijatrije Cole kaže da su ljudi u srednjoj dobi najmanje proučavani kada je u pitanju utjecaj usamljenosti na zdravlje. Ipak, u analizi 70 studija iz 2015., profesorica psihologije Holt-Lunstad je zaključila da su ljudi srednje dobi koji su bili usamljeni imali veći rizik od smrti iz bilo kojeg razloga nego oni u drugim dobnim skupinama. Usamljeni ljudi imaju tendenciju piti više, jesti manje zdravo i sudjelovati u rizičnom ponašanju kao što je korištenje droga, bilo da bi se osjećali bolje ili da bi umanjili bol. Holt-Lunstadov je zaključila da je usamljenost posebno štetna za osobe srednjih godina koje žive same jer većina tih osoba zdravlje ne stavlja na prvo mjesto.
Međutim, usamljenost je općenito kratkoročna i može se ispraviti, ali oni koji su usamljeni iz dana u dan manje su otporni i često se kod njih vide posljedice. Profesor Cole objašnjava da dolazi do upalnih procesa u tijelu koji mogu utjecati na mozak i promijeniti ponašanje na način koji potencijalno ljude čini još socijalno osjetljivijima i povučenijima te stoga sklonima usamljenosti. Istraživači kažu da kronična usamljenost izaziva nepovjerenje prema drugima, paranoju i očekivanje emocionalne boli. A kad je netko u takvoj tjeskobi, njegovo opće stanje može postati loše, što se često primjećuje kod mentalnih bolesti. Ako se problem ne riješi, posljedice mogu biti strašne te često dolazi do samoubojstva koje je prema podacima američkog Centra za prevenciju samoubojstava u posljednja dva desetljeća poraslo u dobnoj skupini od 45 do 65 godina.
I slavne osobe osjećaju usamljenost
Iako bi bogatstvo i uspješna karijera mogli zaštiti od usamljenosti, ove poznate osobe dokazuju da to nije tako. Uz to, još uvijek postoji stigma oko usamljenosti zbog čega se ljudi koji se s njom bore osjećaju još više izolirano. Zato mnogima može biti utješno čuti da se i slavne osobe osjećaju usamljeno. Tako je primjerice glumica Anne Hathaway u jednom intervjuu priznala da se često osjećala izolirano i da se zbog toga boji biti sama.
Glumica Mindy Kaling je za BuzzFeed rekla da ju je u dvadesetima bilo strah biti sama, a sada u četrdesetima je više fokusirana na profesionalni uspjeh zbog čega ima više samopouzdanja i manje se brine. Kaže kako bi sada radije bila sama nego u lošoj vezi. Manekenka Cara Delevingne odlučila je svoju borbu s osjećajima prenijeti u svoju prvu knjigu Mirror, Mirror kako bi pomogla drugima koji se bore sa svojim osjećajima i ohrabrila ih da pričaju o svojim emocijama i ranjivosti. Za modni časopis Elle rekla je da se osjećala usamljeno jer se nije znala izraziti i jer ju je bilo sram vlastitih emocija.
Pjevačica Beyoncé isto se ponekad bori s osjećajem usamljenosti, a najgore joj je bilo kada se njezina grupa Destiny's Child raspala. U tim trenucima često je provodila vrijeme u svojoj sobi i više nije znala tko je i tko su joj prijatelji te se osjećala kao da joj se cijeli svijet raspao piše CBS News. I pjevačica Lady Gaga je u svom dokumentarcu Gaga: Five Foot Two otkrila kako se osjećala jako usamljeno nakon svojih nastupa, a u to vrijeme prolazila je kroz bolan prekid sa zaručnikom i borila se s fibromialgijom zbog čega je osjećala bolove u mišićima i umor. Zbog usamljenosti se pjevačica i glumica Selena Gomez odlučila isključiti s društvenih mreža čak četiri godine. Borila se sa svojim mentalnim zdravlje kada je saznala da ima bipolarni poremećaj i shvatila je da usamljena na tom putu i morala je dobro razmisliti tko su joj pravi prijatelji, a tko ju samo iskorištava zbog slave.
Zbog usamljenosti se pjevačica i glumica Selena Gomez odlučila isključiti s društvenih mreža čak četiri godine
Kako biti manje usamljena i više povezana?
Postoje načini na koje se možeš osjećati manje usamljeno. Jedan je da se javiš prijateljima s kojima se nisi dugo čula. Nemoj se bojati razgovarati i sa strancima jer čak i 30 sekundi prijateljskog razgovora može pozitivno utjecati na tvoje raspoloženje. Usredotoči se na stvari zbog kojih se osjećaj sretno, koliko god male bile. Tjelovježba i dovoljno sna mogu pomoći jer reguliraju raspoloženje i utječu na tvoje cjelokupno zdravlje. Možeš upisati i neki tečaj poput plesa kako bi stekla nove prijatelje, ali i naučila nešto novo što je dobro za tvoj mozak. Isprobaj i volontiranje jer se pokazalo da ono daje svrhu ljudima što podiže razinu samopouzdanja i zauzvrat čini ljude manje usamljenima.
