Smijeh – hehe, haha ili hihi – jednostavan, zarazan zvuk koji nas prati od djetinjstva. Ali, što se zapravo događa u našem mozgu kada se smijemo?
Zašto nas neke šale nasmijavaju do suza, dok druge prolaze potpuno nezamijećene? I zašto se smijeh smatra najboljim lijekom? Iza ovog univerzalnog ljudskog iskustva krije se složena mreža bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika.
Kako je nastao smijeh?
Smijeh ima evolucijske korijene i pojavljuje se ne samo kod ljudi već i kod nekih životinja, poput majmuna. Znanstvenici vjeruju da je smijeh prvotno nastao kao oblik socijalne povezanosti. Našim precima smijeh je služio za jačanje odnosa u grupi, smanjivanje napetosti i stvaranje osjećaja sigurnosti. Janet Gibson, profesorica kognitivne psihologije na Grinnell Collegeu u Iowi, za CNN ističe da je smijeh evoluirao kod ljudi kao signal komunikacije. Prema njezinim riječima: "Smijeh je vanjski signal koji može reći grupi da je sve u redu, da se možemo opustiti. Nema potrebe za anksioznošću ili prijetnjom zbog svega što se događa oko nas. To je bio izvrstan alat za preživljavanje ljudskih skupina."
I danas se smijeh najčešće javlja u društvu. Prema istraživanjima, smijemo se čak 30 puta češće kad smo okruženi ljudima nego kad smo sami. Smijeh, na neki način, djeluje poput ljepila koje povezuje ljude, stvarajući osjećaj zajedništva i smanjuje socijalnu napetost.
Što se događa u mozgu kad se smijemo?
Smijeh aktivira različite dijelove mozga, uključujući limbički sustav, koji je odgovoran za emocije, te područja zadužena za kognitivnu obradu i motoričku kontrolu. Tijekom smijeha oslobađaju se endorfini, "hormoni sreće", koji smanjuju stres, ublažavaju bol i poboljšavaju opće raspoloženje.
Osim toga, smijeh potiče lučenje dopamina, neurotransmitera povezanog s osjećajem nagrade. To objašnjava zašto se često osjećamo bolje nakon što se dobro nasmijemo – smijeh doslovno "hrani" naš mozak pozitivnim osjećajima.
Zašto se smijemo?
Postoje tri glavne teorije koje objašnjavaju zašto se smijemo – stoji u članku "Što je tako smiješno? Znanost o tome zašto se smijemo". Svaka od njih nudi različito objašnjenje o tome što smijeh čini smiješnim, no sve se temelje na jednoj zajedničkoj temi – iznenađenju. Prva teorija, poznata kao teorija superiornosti, seže još od Aristotela i sugerira da se smijemo jer se osjećamo kao da smo "iznad" osobe ili situacije iz šale. Ova teorija povezuje smijeh s osjećajem moći ili samopouzdanja, jer kad se nasmijemo nečijoj nesreći, to je kao da kažemo: "Meni se to ne bi dogodilo, ja sam bolji od toga."
Prema drugoj teoriji, teoriji olakšanja, smijeh je poput ventila koji nam omogućuje da "ispustimo paru". Kada smo pod stresom ili se osjećamo neugodno, smijeh nam pomaže da se opustimo i smanjimo unutarnju napetost. Freud tvrdi da kada se naš humor aktivira u stresnim situacijama, to može biti znak da naš nesvjesni um pronalazi način da se nosi s napetošću.
Treća, najraširenija teorija je teorija nespojivosti, koja tvrdi da smijeh nastaje kada nešto neočekivano naruši naša očekivanja. Primjer je šala koja nas iznenadi neočekivanim, ali logičnim zaključkom. Smijeh se pojavljuje kao reakcija na promjenu u našem razumijevanju situacije. Istraživanja pokazuju da humor nastaje kada naš mozak prepozna logičku povezanost koja je prije bila nejasna, a posebno je izražen u igri riječi, gdje je iznenađujući obrat ključan za smijeh.
Smijeh kao terapija
Terapije smijehom, koje postaju sve popularnije, pokazuju koliko je smijeh važan za naše zdravlje. Osim što pomaže u smanjenju stresa i poboljšava raspoloženje, smijeh je također koristan alat za fizičko zdravlje jer potiče cirkulaciju, poboljšava funkciju pluća i povećava unos kisika u tijelo. Kako Gibson ističe, smijeh je poput "alata u vašem ormariću za lijekove" koji ne smijemo zanemariti jer je besplatan, a pruža brojne koristi. Zanimljivo je da čak i "lažni" smijeh može imati iste blagotvorne učinke kao pravi osmijeh. Dakle, smijeh nije samo zabavan – on je ključni element u održavanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.
