Znamo da je hrana važna, a posebno redoviti, zdravi obroci. Znamo da je to važno za psihičko zdravlje, ali čini se da je i za psihičko.
Važno je redovito i zdravo jesti i to je nešto što smo odavno naučili. Znamo da ti redoviti obroci – posebno kad pazimo na to što unosimo u sebe – izrazito puno čine za naše zdravlje, zdravlje našeg tijela. No čini se da čine puno i za našu psihu.
Naime, redovite obroke studija je povezala s manjom vjerojatnošću pojave simptoma depresije. Nedavna analiza otkrila je da ljudi koji često preskaču glavne obroke češće prijavljuju osjećaj depresije, iako jedenje raznovrsne hrane može pomoći u ublažavanju ove povezanosti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Affective Disorders.
Depresija, koja pogađa gotovo 280 milijuna ljudi diljem svijeta, zahtijeva liječenje, pa sutručnjaci u tu svrhu često uzimaju u obzir životne događaje, genetiku i "kemiju" mozga. Nedavno su tako počeli obraćati više pažnje na životne rutine, uključujući prehranu i dnevne prehrambene navike. Vrijeme unosa hrane pomaže u regulaciji unutarnjeg sata tijela, poznatog kao cirkadijalni ritam.
Taj dnevni ritam diktira sve, od obrazaca spavanja do proizvodnje hormona. Kada jedemo neredovito, to može poremetiti naše unutarnje cikluse. Tada se remeti i oslobađanje hormona poput kortizola, koji upravlja odgovorom tijela na stres. To može s vremenom smanjiti emocionalnu otpornost.
Osim toga, smatra se da neredovita prehrana mijenja sastav bakterija koje žive u probavnom traktu. Želudac i mozak neprestano šalju signale jedni drugima, dijeleći informacije o gladi, sitosti i stresu. Neredoviti obroci mogu negativno utjecati na ovu komunikaciju i poremetiti crijevnu barijeru. Kada je crijevna stijenka slaba, može izazvati blagu upalu u tijelu, stanje koje se često javlja kod pacijenata s depresijom.
Važni svakodnevni izbori
Većina istraživanja o prehrani i mentalnom zdravlju usredotočuje se na specifičnu hranu koju ljudi konzumiraju ili eventualno vremenom obroka. Kako bi ustanovili povezanost neredovitih obroka i depresije, posegnuli su za opsežnim podatcima. Tako su u Klinici za stres u bolnici St. Mary's u Seulu u Južnoj Koreji proveli ovo istraživanje temeljeno na zdravstvenim kartonima iz ogromne nacionalne baze podataka. Cilj je bio pružiti smjernice za ponašanje koje mogu pomoći pojedincima u upravljanju ili sprječavanju poremećaja raspoloženja kroz svakodnevne životne izbore.
Istraživači su ispitali podatke 21.568 odraslih osoba koje su sudjelovale u Korejskom nacionalnom istraživanju o zdravlju i prehrani između 2014. i 2022. Na temelju raznih informacija koje su im bile dostupne u ovom opsežnom istraživanju, liječnici su došli do zaključka da postoji dosljedan obrazac povezivanja prehrambenih navika s mentalnom dobrobiti. Osobe koje su imale najviše neredovite obroke, imale su 1,55 puta veću vjerojatnost pojave simptoma depresije u usporedbi s onima s vrlo redovitim obrocima. Što je raspored obroka bio neredovitiji, veća je vjerojatnost da će se pojaviti loše raspoloženje.
Osim toga, ispostavilo se da konzumiranje izrazito raznolike prehrane smanjuje vezu između neredovitih obroka i depresije. Raznolika prehrana mogla bi, dakle, zaštititi mozak osiguravajući stalnu opskrbu vitaminima i protuupalnim hranjivim tvarima. Nije dobro niti preskakati doručak – pokazalo se da to dodatno povećava vjerojatnost depresije kod onih s neredovitim obrocima.
