Često spominjemo kako mobiteli uzimaju danak na današnjoj djeci mladima i kako im je raspon pažnje sve manji. No rijetko govorimo o nama, odraslima, a stvari nisu puno drukčije. Moramo raditi na povećanju raspona pažnje.
Svjesni smo činjenice da mobiteli loše utječu na nas na izrazito puno načina. Jedna od posljedica koje su poprilično dramatične, a ne primjećujemo ju svakodnedno i svjesno, je smanjenje raspona pažnje. Prema istraživanju provedenom 2004. godine, prosječni radnik u uredu provodio je dvije i pol minute usredotočujući se na zadatak prije nego što bi otvorio neki drugi prozor na računalu ili provjerio poštu.
Prošle godine ovo je istraživanje ponovno provedeno i rezultati su bili poražavajući. Prosječan radnik jednom je zadatku mogao posvetiti tek 47 sekundi. Znamo da je raspon pažnje sve kraći, ali ovakve nas brojke svejedno iznenade, a pomalo i posrame. Čini se da posvećivanje pažnje jednoj stvari na duže od minute postaje problem modernog čovjeka.
No dobra je vijest da se na ovom problemu može raditi. Evo kojih 5 načina povećanja raspona pažnje stručnjaci preporučuju za The Telegraph.
Napravite reviziju pažnje
Dobra strana svega je, kaže dr. Sophie Forster, stručnjakinja za znanost o pažnji na Sveučilištu u Sussexu, da moderna tehnologija ne nanosi trajnu štetu našem rasponu pažnje, odnosno da je „šteta“ potpuno reverzibilna.
"Osjećam da bi nam mozak vjerojatno ponovno radio kao 1999. godine kad bi netko iznenada isključio internet", kaže ona. Jednostavno smo toliko navikli na to da nas danas ometaju da jedva primjećujemo prekide u našoj koncentraciji. Ipak, lakše je ukloniti distrakcije iz okoline nego pokušati ne obraćati pažnju na njih, kaže dr. Forster. Zato trebamo „reviziju“ pažnje kako bismo identificirali stvari u svom okruženju – zujanje perilica, mikrovalne pećnice i stalno zvonjenje naših telefona – koje nas mogu zbuniti i prekinuti tijek misli. Imamo manje kontrole nad svojim umom nego što želimo misliti, dodaje Forster, a mobiteli nam kradu jako puno vremena, pa čak i mobitel koji je isključen može odvući našu pažnju.
Dakle, najprije maknite telefon iz prostorij, a zatim obratite pažnju na stvari koje vas odvlače od onoga na što se želite usredotočiti. Zabilježite i doba dana kada vam je najlakše usredotočiti se.
Radite nešto naporno 15 minuta dnevno
Kad se posvetimo nečem, to aktivira niz različitih procesa u mozgu. Tu je i važno radno pamćenje - sposobnost istovremenog zadržavanja više činjenica u glavi i razumijevanja informacija. Radno pamćenje može se poboljšati treningom i vježbom.
"Vaša sposobnost vizualne koncentracije ovisi o vašoj sposobnosti da zadržite određene informacije u radnom pamćenju, dakle da ih privremeno aktivirate", pojasnio je Jan de Fockert, profesor psihologije na Sveučilištu Goldsmiths. "Neki ljudi mogu zadržati malo više informacija u radnom pamćenju od drugih i ti su ljudi također bolji u borbi protiv ometanja.
Ipak, postoji "problem". Taj trening nije baš zabavan, pa ga često izbjegavamo. Aplikacije koje preuzimamo na mobitel da bismo postigli taj cilj nisu pretjerano učinkovite, jer su – previše zabavne i ne zahtijevaju dovoljno pažnje da bi dugoročno poboljšale koncentraciju.
Radnu memoriju možemo poboljšati kad namjerno radimo nešto što je teško i s čime se mučimo barem 15 minuta dnevno. To mora biti nešto s čim se uistinu "mučimo", ali teške križaljke, sudoku ili učenje vokabulara na novom jeziku mogli bi biti dobri za to.
Provedite više vremena u prirodi
Raspon pažnje proširujemo kad – ostajemo u trenutku. Upravo zato ljudi koji puno meditiraju, imaju veći raspon pažnje. Jedna tehnika svjesnosti za koju se dosljedno pokazalo da poboljšava pažnju, čak i kratkoročno, jest provođenje vremena promatrajući prirodu – i to čak i ako se radi o fotografijama. Studije su pokazale da će ista osoba bolje obaviti zadatak pažnje nakon što pogleda sliku prirodnog okruženja. Taj učinak vrijedi za sve. Rad profesora de Fockerta pokazao je da ljudi koji provode najviše vremena na otvorenom mogu vidjeti najveće poboljšanje u rasponu pažnje.
Učinite svoj rad zanimljivijim
Teško je koncentrirati se na zadatak koji nam prirodno ne privlači pažnju. No uvođenje pravih poticaja može olakšati obavljanje stvari, jer "zadatak" čini zanimljivijim. Stručnjaci to uspoređuju s "keksom nakon zadatka". Mozak daje prioritet nagradama koje će dobiti nakon izvršenog zadatka. No dat će i prioritet stvarima koje su trajno relevantne. Mozak stalno „označava stvari kao važne“ ako su relevantne za vaš život, pa kada pokušavamo završiti nešto dosadno, trebali bismo pokušati se više usredotočiti, zapitati se što mislimo o određenoj slici ili videu.
Ako imamo dosadno štivo za čitanje, lakše ćemo proći kroz to štivo ako stalno tražimo informacije koje su izravno relevantne za nas. Dakle, treba imati određeni cilj koji treba postići kroz vježbu, bez obzira na to o čemu se radi, i to može pomoći da neki zadatak izguramo do kraja.
Uvrstite sanjarenje u svoj dan
Ako ciljano dopustimo svom umu da s vremena na vrijeme luta, umjesto da se neprestano prisiljavamo da izvršimo zadatak, to nam može pomoći da izvršimo zadatak. U radnom danu moramo imati određene stanke, jer će u protivnom um lutati onda kad to ne želimo. Isto tako, te si stanke moramo priuštiti bez samokritike. Može to biti odlazak u kuhinju po šalicu čaja, razgovor s kolegom ili članom obitelji ili gledanje kroz prozor nekoliko minuta – to su sve dobri načini da damo svom umu slobodu, te imamo više pažnje kad se ponovno uključimo u neku aktivnost.
