Powered by:
Svaki je čovjek rođen s genima BRCA1 (BReast CAncer 1) i BRCA2 (BReast CAncer 2) koji, dok nisu u patogenoj varijanti, ne stvaraju zdravstvene probleme. Postoji li defekt na spomenutim genima može se otkriti BRCA1/2 testovima. Iako je test dostupan u Hrvatskoj vrlo malo osoba zna za njega. U razvijenim zemljama i u Sloveniji za BRCA1/2 test zna puno više ljudi. O prednostima i praksi BRCA testiranja razgovarali smo s doc. dr. sc. Matejom Krajc, dr. med., spec. kliničke genetike i javnog zdravlja, voditeljicom Odjela za kliničku onkološku genetiku, Onkološkog instituta u Ljubljani.
Iz razgovora s docenticom pored ostalog saznali smo od kada se u Sloveniji provodi BRCA testiranje, dobiva li rodbina oboljelih od raka preporuke za testiranje, kako provođenje BRCA testiranja utječe na liječenje i prevenciju raka u Sloveniji.
Docentica Krajc podsjetila je zašto su BRCA1 i BRCA2 tako važni geni: "U obiteljima u kojima se nasljeđuje mutacija gena BRCA1 u pravilu više članova obitelji oboli od raka dojke i/ili jajnika, često prije 50. godine života. Povećana učestalost raka dojke i jajnika također se opaža kod nositelja mutacije gena BRCA 2. Patogene varijante gena BRCA2 također su povezane s povećanim rizikom od raka dojke i raka prostate kod muškaraca. Također se čini da mutacija BRCA 2 može biti povezana s povećanim rizikom od razvoja nekih drugih vrsta raka, poput raka gušterače. Nakon konzultacija, samo one osobe koje zadovoljavaju kriterije testiranja šalju se na genetsko testiranje. Pri donošenju odluka slijedimo trenutno važeće međunarodne smjernice i preporuke. Kriteriji su dostupni na internetskim stranicama Onkološkog instituta Ljubljana i stalno se ažuriraju".
mM: Od kada i na koji način se u Sloveniji provodi testiranje na BRCA1 i BRCA2?
M. K.: U slučaju nasljeđivanja visoko penetrantnih patogenih varijanti zametne linije u određenim genima, rizik da će pojedinac razviti rak može biti znatno povećan. Stoga je vrlo važno identificirati nositelje germinativne, tj. naslijeđene genetske mutacije. Možemo ih uključiti u učinkovite programe probira za osobe s visokim rizikom, a u nekim slučajevima možemo i prilagoditi liječenje pacijentima. Toga smo bili svjesni na Onkološkom institutu Ljubljana (OIL) već 1999. pa smo ubrzo nakon otkrića prvih gena povezanih s većim rizikom od raka dojke, gena BRCA1 i BRCA2, omogućili slovenskim obiteljima genetsko savjetovanje i ispitivanje prema najvišim mogućim standardima kvalitete.
U sklopu multidisciplinarnog pristupa, u 24 godine djelovanja omogućili smo genetsko savjetovanje i testiranje više od 14.000 osoba, više od 90 % svih, u području nasljednog raka dojke i jajnika. Od 2008. godine djelatnost je uključena u program ZZZS (Zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Slovenije), što znači ako pacijent zadovoljava kriterije za savjetovanje i testiranje, ovaj tretman se ne naplaćuje. Usluga je pokrivena osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Svoje djelovanje proširili smo i na druge nasljedne karcinomske sindrome te se svrstali u sam europski vrh, kao europski referentni centar za rijetke bolesti – u mreži za nasljedne karcinome. Od 2019. godine vodimo nacionalni registar testiranih, opterećenih nasljednim karcinomom, a naše pacijente uključujemo u domaća i međunarodna istraživanja. Stalno provjeravamo i optimiziramo kvalitetu našeg rada, čime osiguravamo sigurno liječenje pacijenata.
mM: Testira li se rodbina oboljelih od raka u Sloveniji na gene BRCA1 i BRCA2, odnosno dobivaju li preporuke za testiranje?
M. R.: Da. U sklopu liječenja, od početka djelovanja, testiraju se i krvni srodnici pacijenata koji su nositelji genetskih mutacija. Svjesni smo velike važnosti kaskadnog genetskog testiranja, kada provjeravamo tko je u obitelji naslijedio mutaciju, a tko nije. Preventivne mjere mogu se savjetovati onima koji su naslijedili. Ubrzo nakon otkrića gena BRCA1 i BRCA2 1994. i 1995. godine postalo je jasno da ima smisla ponuditi genetsko testiranje onim obiteljima u kojima se rak češće pojavljuje. Pojava takozvanog "nasljednog raka dojke" stoga se najčešće povezuje s nasljeđem mutacija na genima BRCA1 i BRCA2. Ime su dobili po engleskoj skraćenici za rak dojke (BReast CAncer). Mutacije u drugim genima također mogu biti odgovorni za nasljedni rak dojke, npr. CHEK2, ATM i PALB2, čiji su nedostaci povezani s umjerenim do visokim rizikom od raka dojke. Nositelji mutacija u ovim i nekim drugim genima imaju oko dva do tri puta veću vjerojatnost da obole od raka dojke nego žene koje nemaju te mutacije. Ovi pacijenti s rakom i njihovi zdravi srodnici, koji su nositelji genetskih mutacija izloženi su visokom riziku od raka dojke i drugih karcinoma povezanih s nasljednim sindromima, prate se na Onkološkom institutu Ljubljana.
Po potrebi se povezujemo i s drugim ustanovama/bolnicama. Od rujna 2010. godine imamo posebnu ambulantu (Centar za bolesti dojke – Genetika) posvećenu probiru visokorizičnog karcinoma dojke. Ubrzo nakon toga organizirali smo kliniku za probir na bolesti reproduktivnih organa sa specijalistima ginekologije i porodništva po istom principu. Pacijenti i njihovi zdravi rođaci koji nose genetske mutacije koje ih izlažu visokom riziku od raka mogu se stoga pratiti/probirati na karcinome za koje su u opasnosti zbog genetske mutacije koju nose. Jedna smo od rijetkih ustanova koja pacijentima nudi sveobuhvatno genetsko testiranje i savjetovanje, praćenje ili probir rizičnih bolesnika te preventivne intervencije (operacije), a ne samo genetski test.
mM: Kako i u kojoj mjeri testiranje na BRCA1 i BRCA2 utječe na liječenje i prevenciju raka u Sloveniji?
Važno je da uz pomoć rezultata genetskog testiranja, osim u prevenciji, pojedinci mogu lakše sudjelovati u planiranju specifičnog onkološkog liječenja. Rezultat genetskog testiranja sve je važniji u odluci o opsegu kirurškog zahvata, u odluci o simultanim preventivnim zahvatima, kao i o izboru ciljanih lijekova. Sljedećih godina bilježi se trend povećanja broja uputnica zbog planiranja liječenja. Samo u 2023. godini onkolozi su nam na liječenje uputili više od 700 pacijenata, a taj broj stalno raste.
mM: Koliko ljudi u vašem timu trenutno vodi testiranje BRCA1 i BRCA2 u Sloveniji, koliko dugo se čekaju rezultati i gdje vidite prostor za napredak?
M. R.: Na Institutu za onkologiju onkološkim genetskim liječenjem bave se dva tima. Tim Odjela za onkološku kliničku genetiku, gdje obavljamo genetske konzultacije prije i nakon genetskog testiranja i planiramo personalizirane preventivne mjere na temelju rizika od karcinoma, i tim Odjela za molekularnu dijagnostiku, gdje obavljamo genetsko testiranje. Tim Odjela za kliničku genetiku sastoji se od 23 djelatnika, uključujući osam liječnika (pet specijalista kliničke genetike i tri specijalista kliničke genetike), četiri genomska savjetnika i medicinske sestre s različitim iskustvom, voditelja kvalitete i registra, medicinskih analitičara i administratora. Odjel za molekularnu dijagnostiku zapošljava 15 stručnjaka, uglavnom doktora biologa, mikrobiologa, biokemičara i drugih, dodatno kvalificiranih u području molekularne dijagnostike.
Oboljeli i njihova rodbina čekaju rezultate ovisno o hitnosti liječenja. Kada pacijenti trebaju rezultate za planiranje liječenja, rezultati budu gotovi unutar tri do četiri tjedna. Ako se ne radi o prioritetnom tretmanu, rezultati se dobivaju unutar četiri do pet tjedana od vađenja krvi. S pacijentima se unaprijed dogovaramo kada će moći dobiti nalaze, obično unutar dva mjeseca od vađenja krvi. Godišnje obavimo oko 3000 genetskih konzultacija i pretraga na urođene mutacije, a taj broj stalno raste.
Ne smijemo zaboraviti spomenuti kirurški tim koji se brine o probiru visokorizičnih karcinoma dojke u centru za dojke te ginekološki tim koji se brine o praćenju i preventivnim zahvatima u ginekološkom području. Mnogo je mogućnosti za još bolji učinak. Željeli bismo skratiti liste čekanja za sve koji nam budu upućeni na preventivu. Unatoč povećanju broja djelatnika na odjelu, zbog stalnog porasta uputnica (uglavnom pacijenata zbog planiranja liječenja), čekanja se polako povećavaju. Željeli bismo organizirati i program probira za osobe s visokim rizikom od raka na nacionalnoj razini po uzoru na programe probira stanovništva koji vrlo dobro funkcioniraju u Sloveniji. U Sloveniji se genetsko testiranje provodi i u drugim ustanovama, kao što su Sveučilišni klinički centar Ljubljana i Maribor te bolnica Golnik.
mM: Zašto je važno testirati se ako postoji sumnja da bi osoba mogla biti nositelj mutiranih BRCA1 i BRCA2 gena, odnosno koje su preventivne mjere koje se mogu poduzeti ako je test pozitivan?
M. R.: Kada se kod pojedinca otkrije mutacija gena koji je povezan s većim rizikom od razvoja raka dojke i/ili jajnika, ili druge vrste raka, liječnik specijaliziran za kliničku genetiku iznosi preventivne mjere. Na konzultacijama razgovaramo i o mogućim preventivnim mjerama i važnosti rezultata za rodbinu. U sklopu rada ambulanti za praćenje visokorizičnih osoba u Zavodu preporučujemo i omogućujemo sljedeće mjere (prilagođene prema mutaciji gena):
- mjesečni samopregled dojki
- polugodišnji klinički pregled dojki, prvi pregled obično već u 25. godini života
- godišnju mamografiju i godišnju magnetsku rezonancu dojki (godinu prvog pregleda određuje multidisciplinarni tim)
- mogućnost preventivnog odstranjivanja tkiva dojke sa ili bez rekonstrukcije
- mogućnost preventivnog kirurškog odstranjivanja jajnika i jajovoda nakon završetka reproduktivnog razdoblja
- druge preventivne mjere na temelju utvrđene genetske greške (suglasnost na multidisciplinarnom genetičkom konziliju)
- tretman kod kliničkog psihologa.
Mutacije gena BRCA povećavaju rizik od dijagnoze raka dojke. Ako imate mutaciju, to ne znači nužno da ćete oboljeti od raka, već da imate izmijenjen gen koji može povećati rizik od razvoja raka dojke, jajnika, prostate i gušterače. Pitajte svog liječnika jeste li kandidat za gensko testiranje, a za više informacija posjetite stranicu kampanje #NeZaboraviMe.
