Tajne moći senzibilnih osoba

Osjetljivcima se nije lako uklopiti u svijet s previše "bodlji", buke, egoizma i skrivenih namjera. Sa svojim profinjenim senzorima opažaju ono što drugima promiče pa je njihov svijet pun živih boja, oštrih mirisa, prodornih zvukova i snažnih emocionalnih podražaja. Njihove duboke emocije katkad su blagoslov, a katkad prokletstvo.

Zanimljivi odgovori medicinskih stručnjaka

Što čini čovjeka visoko osjetljivim na vanjske podražaje? Imaju li geni veze s time? Zašto senzitivci više emocionalno pate i češće obolijevaju od raznih bolesti? Zašto ih okolina ne razumije i zašto se rado povlače u samoću? Medicina i psihologija sa svih su strana sagledale fenomen povećane osjetljivosti i došle do zanimljivih odgovora. Svatko je osjetljiv u određenoj mjeri. Koga ne uzrujavaju prigovori i ne vrijeđa odbijanje? No, visoko osjetljivi ljudi proživljavaju emocionalna iskustva toliko intenzivno da im ona oblikuju osobnost, posao, društveni život i prisne odnose.

Lako "čitaju" druge

Visoko su osjetljivi ljudi svugdje oko nas i vjerojatno ih je bilo oduvijek. Tvore oko 20 posto stanovništva, a svi dokazi upućuju na to da se takvi rađaju. Jerome Kagan, psiholog s Harvardskog sveučilišta, proveo je istraživanje dječjeg temperamenta i otkrio da se oko petine beba rađa s vrlo prijemčivim živčanim sustavom, koji se lako uzbuđuje i uznemiruje pri novim iskustvima.

Neki su senzitivci osobito osjetljivi na tuđe patnje pa se bave humanitarnim radom, zaštitom životinja ili očuvanjem okoliša. Mnogi su kreativni ljudi visoko osjetljivi i naslućuju dolazak kulturnih promjena prije nego što one postanu vidljive većini. Zbog izražene sposobnosti da osjete i razumiju tuđa raspoloženja, neugodno im je u prisustvu uzrujane osobe, makar je ne poznavali. Podjednako su osjetljivi i na ugodne podražaje pa im neočekivani kompliment ili srdačan razgovor može podići raspoloženje do neba.

Neotporni na stres

Visoko osjetljivi ljudi imaju pojačano osjetilo njuha i dodira pa ne trpe nagle zvukove, jako svjetlo, tjelesne mirise ili grube tkanine. Žale se na stvari koje drugi ne opažaju ili bez teškoća podnose, a nečiji dezodorans ili mirisna svjetiljka mogu im uzrokovati glavobolju. Sve su to posljedice niskog praga tolerancije na stresne podražaje. Većina je osjetljivih ljudi introvertirana, jer ih društveni odnosi iscrpljuju. Snažno reagiraju na zbivanja iz okoline te im treba više vremena za preradu i razvrstavanje iskustava. Nakon sat ili dva na okupljanju s puno ljudi i zvukova, povlače se u kut i ubrzo objavljuju da moraju kući. Navala osjetilnih podataka iz okoline uzrokuje im visoku potrošnju energije na razmišljanje i tjera ih da budu pasivni i reaktivni. Ne ulaze u rizik prije nego što dobro proračunaju posljedice.

Podložniji bolestima

Visoka osjetljivost faktor je rizika za depresiju, anksioznost i poremećaje prehrane. Neki su osjetljivci osobito podložni bolestima koje je teško dijagnosticirati kao što su sindrom kroničnog umora i fibromijalgija. "Vjerojatno su skloniji gotovo svim bolestima jer su živčano osjetljiviji pa je i njihova prilagodba složenija. Većina je psihičkih problema, ugrubo rečeno, povezana s problemima u prilagodbi", tvrdi Petra Malešević, psihologinja u edukaciji. "Osjetljivci duboko doživljavaju negativne životne okolnosti, teže podnose stres i zaokupljeni su događajima koji možda nisu toliko bitni ili su prestali biti bitni. To je posljedica sporijeg gašenja podražaja kod osjetljivih ljudi."

Postoje razlike u mozgu

Moderna tehnologija omogućila je uvid u uzrok osjetljivosti: središnji živčani sustav senzitivaca podešen je tako da registrira podražaje vrlo niske frekvencije i pojačava ih u mozgu. Mozak osjetljivca možemo zamisliti kao vrlo jak prijamnik koji hvata sve frekvencije i programe, uključujući i one koje bi najradije izbjegao. Zbog toga se senzitivci često povlače u osamu da obrade primljene senzorne podatke i isključe se od daljnjih podražaja koji ih opterećuju. Istraživanja uz pomoć tehnike oslikavanja mozga otkrila su razlike između mozgova visoko osjetljivih ljudi i svih ostalih.

Dijelovi moždane kore povezani s pozornošću i obradom senzornih podataka aktivniji su kod osjetljivaca i kod pozitivnih i kod negativnih podražaja. Očekivanje nagrade izaziva moćnu reakciju u centrima za ugodu, a opažanje prijetnje snažno uzburkava dijelove mozga koji reguliraju strah, strepnju i tjeskobu.

Amigdala - alarmni sustav

"Tehnikom oslikavanja mozga otkriveno je da osjetljivci imaju pojačano reaktivnu amigdalu, moždani centar koji procjenjuje prijetnje i regulira strah te služi kao prirodan alarmni sustav", kaže zagrebački psihijatar, dr. Branko Potočnik. Svatko ima amigdalu, no kod osjetljivaca se ona uključuje na lagani "dodir". Bilo kakav neočekivani događaj kao što su dolazak nenadanog gosta, kvar na vozilu, iznenadna kiša ili nove obaveze pokreće njihov osjetljivi alarmi sustav i drži ih na stalnom oprezu. "Aktivacija stresnog mehanizma preplavljuje tijelo stresnim hormonima kortizolom i adrenalinom. Ti hormoni, ako su kronično povišeni, škode organizmu na brojne načine. Povezani su s nizom zdravstvenih problema, od oslabljenog pamćenja, depresije i anksioznosti do srčane bolesti i smanjene gustoće kostiju", tvrdi dr. Potočnik.

Emocionalne bure

Prošle je godine objavljeno istraživanje američkog Sveučilišta Stony Brook koje je proučilo razlike između mozgova prosječnih i visoko osjetljivih ljudi. Prema nalazima znanstvenika sa Stony Brooka, dijelovi mozga povezani s percepcijom i emocijama značajno su aktivniji kod visoko osjetljivih ljudi nego kod prosječnih. Budući da ti dijelovi mozga nisu podložni voljnoj kontroli, osjetljivci su prepušteni na milost i nemilost emocionalnim burama. Znanstvenici su upotrijebili tehniku magnetske rezonancije da bi mjerili aktivnost mozgova visoko osjetljivih i prosječno osjetljivih dobrovoljaca. Tijekon mjerenja, dobrovoljci su izlagani raznim podražajima da bi se vidjelo koji se moždani centri aktiviraju i kojom snagom. Istraživanja su otkrila da osjetljivci imaju veću aktivnost dvije moždane strukture - insule i zrcalnih neurona.

Neuroni kao ogledala

Insula ili otok mala je struktura smještena u dubini bočne brazde moždane kore i povezana je s limbičkim sustavom, skupom struktura koji regulira emocije, motivaciju, ponašanje i njuh. Visoko osjetljivi ljudi imaju mnogo aktivniju insulu u usporedbi s prosječno osjetljivima. Zrcalni neuroni smješteni su u donjem dijelu tjemenog režnja i aktiviraju se dok promatramo druga živa bića. Zovu se "zrcalni" jer se u njima ogledaju tuđi postupci i emocije. Zahvaljujući njima možemo opaziti i razumjeti što netko drugi radi i osjeća. Zbog vrlo učinkovitih zrcalnih neurona osjetljivci su stalno svjesni tuđih misli i emocija, upijajući gomilu iscrpljujućih podataka.

Genetsko nasljeđe

Napredna neuroznanstvena istraživanja daju naslutiti da je emocionalna osjetljivost povezana sa specifičnim varijacijama u ekspresiji gena u živčanom sustavu.
"Radi se prije svih o genima povezanim s proizvodnjom neurotransmitera serotonina i dopamina", veli dr. Potočnik. "Odavna se zna da je genetska varijanta koja uzrokuje slabiju aktivnost serotonina (dvostruka kratka alela serotoninskog transportera 5-HTT, op. a.), povezana s ranjivošću na depresiju i anksioznost. Nedavna istraživanja utvrdila su da je ista genetska varijanta prisutna i kod većine visoko osjetljivih ljudi."

Zašto se dečki prave čvrsti

Studije dr. Jeromea Kagana utvrdile su da su oba spola u dječjoj dobi jednako zastupljena među osjetljivcima, po 20 posto muške i ženske djece. U kasnijoj dobi udio osjetljivih muškaraca naizgled opada. Tako se u istraživanjima dr. Elaine Aron oko 20 posto žena pokazalo visoko osjetljivima, dok je postotak muškaraca bio znatno manji. Dr. Aron, autorica psihološkog testa za mjerenje visoke osjetljivosti. tvrdi da je neovisno o rezultatima među osjetljivma jednak broj muškaraca i žena, no da se "muškarci naprosto ne žele izjasniti kao osjetljivi."

Dr. Kagan se slaže s postavkom da muškarci taje svoju osjetljivost. "Dječaci su vrlo surovi prema stidljivim, povučenim vršnjacima, a djevojkama izgledaju ženskasto", kaže. "Društvo uči dječake da skrivaju sve emocije osim ljutnje. Stoga je već od rane odrasle dobi teško raspoznati osjetljivce jer oni taje svoje psihičke osobine od okoline, praveći se da su čvršći."

Kako pomoći krhkoj djeci

Školski i roditeljski odgoj mogu dramatično oblikovati razvoj visoko osjetljive djece, koja u blago poticajnom okruženju postižu velike uspjehe, dok u blago neprijateljskom okruženju jako pate. Za razliku od njih, prosječno ili nisko osjetljivo dijete postiže jednake rezultate neovisno o malim varijacijama u okruženju.
Osjetljivi ljudi koji su proživjeli teška djetinjstva bilježe visoke stope depresije i anksioznosti, no oni čija su djetinjstva bila uredna i ispunjena s ljubavlju i brižnošću mogu se razviti u dobro uklopljene odrasle.

"Najvažnije je od malena učiti senzitivnu djecu da su drugačija zato da se ne bi poistovjećivala s drugima i koristila iste načine nošenja sa stresom kao i oni", savjetuje psihologinja Radojka Sućeska Ligutić, autorica knjige “Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu”. "U tom smislu mislim da je važno pomoći naglašeno osjetljivoj djeci da nauče izražavati riječima što osjećaju te kako da nađu mir ili se osame kad im emocionalno opterećenje postane preveliko."

Dobre strane osjetljivosti

Zahvaljujući jedinstvenoj biologiji kojom ih je priroda obdarila, osjetljivci opažaju i najmanju senzornu ili emocionalnu provokaciju, što u njihovim mozgovima pokreće nekontroliranu aktivnost. No, osjetljivost ne donosi samo patnje, već i značajne korist zbog veće proračunatosti i opreza. Pokusi su pokazali da posjednici spomenutog gena donose pametnije i isplativije odluke u igrama na sreću. Taj bi gen mogao objasniti sklonost osjetljivaca da temeljito odvagnu svaki rizik.

"Malo je vjerojatno da bi osjetljivost tako dugo opstala u ljudskom genetskom kodu kad bi vodila samo do negativnih posljedica kao što je depresija", ističe dr. Aron. "Prizori, zvukovi i okusi intenzivniji su u osjetljivaca. Jedino oni vide život u HD tehnici." Visoko osjetljivi ljudi trebali bi se čim više usredotočiti na svoje vrline, preporučuje dr. Aron. "Oni su suosjećajni prijatelji koji doista skrbe za druge; prenose ljepotu iz okoline u umjetnost; opažaju stvari koje drugima promiču. Uspiju li pronaći sigurno okruženje i zaštititi se od tuđe negativnosti, mogu procvjetati."

Rođeni za umjetnost

Umjetnost je jedno od područja na kojima se mogu najbolje snaći. Prof. Ernest Hartmann s Taftovog sveučilišta u SAD 2003. je u istraživanju otkrio čvrstu povezanost kreativnosti i osjetljivosti. Od stotina studenata umjetnika raznih žanrova gotovo su se svi ispostavili pojačano osjetljivima. "Dobre su strane visoke osjetljivosti jača percepcija, veća 'dubina' osjećaja te intenzivnija promišljanja o vanjskim i unutarnjim podražajima. Savjetovala bih im da izgrade kvalitetne životne vještine, jer u tom slučaju uopće ne moraju trpjeti negativne strane osjetljivosti", napominje Petra Malešević.

"Ljudima koji nisu imali sreće da ih to nauče roditelji može pomoći psiholog. Njima je to još bitnije nego ostalima, iako to vrijedi za svakoga. Važno je i da dobro upoznaju sebe i da ne shvaćaju život uvijek smrtno ozbiljno. Neka pokušaju zauzeti svojevrsnu ulogu promatrača i neka ne dozvole da ih gutaju 'emocionalni tsunamiji'."

Savjeti za osjetljive

• Osigurajte si predah - tvoj mozak radi prekovremeno obrađujući primljene podatke i upijajući tuđa raspoloženja. Omogući mu oporavak i ograniči vanjske podražaje kad je god moguće. Isključi radio dok voziš, stišaj (ili ugasite) televizor dok radiš, spavaj s čepovima za uši i s povezom preko očiju.
• Redovno se opuštaj - autogeni trening, joga i transcendentalna meditacija snažne su tehnike za obuzdavanje stresnih hormona. Ako nisi svladala nijednu, možeš improvizirati vlastitu trominutnu meditaciju. Sjedni u udobnu stolicu, stavi ruku na srce i duboko diši. Zatvorenih očiju zamisli nešto lijepo - omiljeni krajolik ili voljenog.
• Biraj svoje društvo - odlučno se udalji od ljudi koji ti crpe energiju. Ako ti se prijatelj po tko zna koji puta jada o teškoćama na poslu ili o nezavidnoj obiteljskoj situaciji, recite mu mirnim i uljudnim tonom da te njegova ispovijed umara. Dodaj da ćeš mu biti na raspolaganju, ako poželi razmatrati moguća rješenja. Presudan je ton kojim to izgovaraš.
• Dozovi spokoj - osjetljivci nisu osuđeni na život pun patnje. Moguće je zaustaviti stresnu reakciju prije nego što se razbukta i prijeđe u depresiju. Doživiš li stresno iskustvo, uspori i produbi disanje. Dok polako udišeš izgovaraj u sebi riječ "mir". Osjetit ćeš kako te preplavljuje spokoj. Ponavljaj "mir" dok ne osjetiš da ti napetost i uzrujanost popuštaju.
• Zaštiti se - ponekad ćeš se naći u iscrpljujućoj situaciji kojoj ne možeš umaknuti, kao što su naporan sastanak, ručak sa zamornim tipom, liječnički pregled ili sudsko ročište. Predoči si energetski štit koji te potpuno okružuje i štiti od negativne energije. Zamišljeni štit može biti nevidljiv ili svijetleći, kako god ti se više sviđa.
  

Ako imaš posla s osjetljivcima

• Izostavi "mudre savjete" - osjetljivi su ljudi siti "mudrih pučkih savjeta" od dobronamjernih prijatelja i rodbine. "Nemoj si to uzimati k srcu", "nemaš se razloga živcirati" i  najgore od svih, "ne budi tako osjetljiva" opaske su koje s pravom užasavaju osjetljivce. Zvuče im kao optužbe da su nešto pogrešno shvatili i da bi mogli prestati biti osjetljivi za tren oka, samo kad bi to odlučili.
• Ohrabri ga - umjesto toga, reci mu nešto ohrabrujuće. Primjerice, da ga podržavaš u vezi s onim što ga tišti. Poželi mu brzo i uspješno razrješenje problema, kakav god on bio. Pitaj ga možeš li mu kako pomoći i onda mu doista pomozi, ako si u mogućnosti.
• Ne nanosi mu stres - poštedi osjetljivca onog što teško podnosi. Ako ti kaže da nerado ide na okupljanja s velikim brojem ljudi ili da ga smetaju jarka svjetla i zadimljeni prostori, odolite napasti da se naljutiš na njega ili mu prigovaraš. Naprosto prihvati to što ti je rekao kao činjenicu.
• Poštuj njegov prostor - uočiš li da je iscrpljen i tjeskoban, diskretno ga pusti na miru. Ako nisi sigurna, pitaj ga treba li mu što i želi li neko vrijeme biti sam. Onda se povuci i nemoj stalno oblijetati oko njega da provjeriš kako mu je. Dovoljno je da ga uvjeriš da si mu na raspolaganju, ako mu zatrebaš.

Tekst je preutet iz mjesečnika "Astral". U novom broju Astrala pronaći ćeš test pomoću kojeg možeš provjeriti jesi li pojačano osjetljiva, mjesečni horoskop za listopad, kombinacije brojeva pomoću kojih ti anđeli šalju poruke, otkriti od kojih se deset energetskih tijela svi sastojimo te na kojima posebno trebaš raditi i mnoge druge teme.