Već je ranije utvrđeno da je prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla zapravo mudar i dobar izbor za zdravlje, a povremeno neko istraživanje to i potvrdi, te pojasni zašto.
Iako često ističemo kako su ljudi po svojoj prirodi svejedi, prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla, dokazano je, doprinosi zdravlju crijeva, a djelomični razlog za to je činjenica da vlakna služe kao hrana za korisne bakterije. Znanstvenici su stoga očekivali da će vegani imati veću raznolikost crijevnih mikroba od ljudi koji jedu meso. No, istraživanje provedeno na 150 zdravih odraslih osoba u Danskoj pokazalo je upravo suprotno.
Vegani su imali manju raznolikost crijevnih bakterija, iako je sve drugo ukazivalo na to da je zdravlje njihovih crijeva dobro, te da metabolizam bolje funkcionira. Istraživanje je vodio Oluf Borbye Pedersen, profesor u Centru za temeljna metabolička istraživanja pri Sveučilištu u Kopenhagenu.
"To je bilo veliko iznenađenje", rekao je Pedersen. "Budući da vegani jedu isključivo hranu biljnog podrijetla te stoga unose velike količine prehrambenih vlakana i drugih biljnih spojeva koji potiču zdravlje i stimuliraju crijevni mikrobiom, očekivali smo da će skupina vegana imati veću bakterijsku raznolikost od svejeda. Ali to nije bio slučaj."
Volonteri su imali između 18 i 65 godina, uz prosječnu dob od 31 godine, a skupinu je činilo 40 žena i 35 muškaraca. Svaki vegan prakticirao je takav način prehrane najmanje godinu dana, pri čemu je prosječno trajanje iznosilo oko šest i pol godina. Među volonterima nije bilo onih koji imaju bilo kakvu bolest probavnog sustava, niti onih koji su u prethodna tri mjeseca uzimali antibiotike ili probiotike.
Tijekom četiri dana svaki je sudionik vagao svu hranu koju je konzumirao koristeći preciznu vagu, a znanstvenici su analizirali DNK iz uzoraka stolice kako bi identificirali prisutne mikrobe, a uzeli su i uzorke krvi i urina.
Važnost proteina
Obje su skupine konzumirale otprilike jednak broj kalorija. Međutim, kod vegana su proteini činili 12 % ukupnog kalorijskog unosa, dok je kod osoba koje jedu meso taj udio iznosio 17 %. Vegani su unosili gotovo 70 % više vlakana, no raznolikost njihovih crijevnih bakterija bila je manja prema većini mjerila. Znanstvenici često koriste upravo raznolikost bakterija kao pokazatelj dobrog metaboličkog zdravlja.
Pokazalo se također da su osobe koje su dulje vrijeme bile vegani imale veći broj različitih vrsta bakterija, a oni koji su unosili više proteina imali su tendenciju imati veću raznolikost crijevnih bakterija. Što se vlakana tiče, takva poveznica nije uočena.
Koje su se bakterije pojavile
Tim je identificirao 109 vrsta bakterija čija se zastupljenost razlikovala između dviju skupina: 82 vrste bile su češće kod osoba koje jedu meso, a 27 vrsta kod vegana. Mnoge od onih koje su bile češće kod vegana povezane su s većim unosom vlakana. Dvije vrste koje su bile češće kod osoba koje jedu meso, Streptococcus thermophilus i Lactococcus lactis, također se nalaze u mliječnim proizvodima.
Od 16 vrsta bakterija koje su bile češće kod vegana, 13 ih se moglo svrstati pod zdrave, a za usporedbu, taj je broj kod onih koji su jeli meso bio 28.
"Osim smanjene raznolikosti crijevnih bakterija, otkrili smo da vegani imaju crijevni mikrobiom koji potiče zdravlje", rekao je Pedersen.
No to nije bilo sve, bilo je i boljih rezultata. Vegani su imali niži šećer u krvi na dva standardna testa. Također su imali niži ukupni kolesterol i LDL kolesterol. Njihova krv sadržavala je manje bijelih krvnih stanica i manje C-reaktivnog proteina, markera upale. Krvni tlak bio je isti u obje skupine.
Pedersen je rekao da nalazi ne mogu poslužiti kao preporuke za prehranu, iako podržavaju obraćanje pažnje na prehranu bez obzira na to što ljudi jedu.
"Vegani bi posebno trebali razmotriti unose li dovoljno proteina u prehrani, budući da ih ne dobivaju iz mesa, jaja ili mliječnih proizvoda", dodao je. "Dobri veganski izvori proteina uključuju grah, leću, sjemenke konoplje, chia sjemenke, kvinoju, bademe i orašaste plodove."
