Umjerena konzumacija kave može usporiti starenje stanica kod osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima, ali pretjerivanje poništava taj učinak.
Istraživači koji su proučavali osobe s velikim psihijatrijskim poremećajima otkrili su da ispijanje do četiri šalice kave dnevno može biti povezano s duljim telomerima. To sugerira moguće usporavanje biološkog starenja za oko pet godina. Međutim, kod konzumacije pet ili više šalica kave ne primjećuju se pozitivni učinci, a moguće je i oštećenje stanica. Antioksidativna i protuupalna svojstva kave mogu objasniti ovaj učinak.
Kako kava utječe na biološko starenje?
Do četiri šalice kave dnevno mogu pomoći u očuvanju telomera kod osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima, što se povezuje s "mlađim" biološkim profilom. Veći unos, međutim, poništava te prednosti i može ubrzati stanični stres.
Ispijanje 3-4 šalice kave dnevno može usporiti proces biološkog starenja kod osoba koje žive s ozbiljnim mentalnim bolestima.Istraživanje pokazuje da je ova količina povezana s duljim telomerima, koji su pokazatelji starenja stanica, što odgovara biološkoj dobi otprilike pet godina mlađoj od onih koji ne piju kavu, prema nalazima objavljenima u časopisu BMJ Mental Health.
No, studija nije otkrila ove potencijalne koristi kada je unos kave bio veći od preporučenog. Granica od 3-4 šalice dnevno podudara se s maksimalnim dnevnim unosom koji preporučuju velike zdravstvene institucije, uključujući NHS i Američku agenciju za hranu i lijekove (FDA).
Telomeri i mentalni poremećaji
Telomeri se nalaze na krajevima kromosoma i funkcioniraju poput plastičnih vrhova na vezicama koji sprječavaju trošenje. Iako se telomeri prirodno skraćuju s godinama, taj proces izgleda brži kod osoba s velikim psihijatrijskim stanjima poput psihoze, shizofrenije i bipolarnog poremećaja.
Budući da telomeri reagiraju na utjecaje iz okoline, uključujući prehranu, istraživači su željeli provjeriti može li umjerena konzumacija kave usporiti njihovo skraćivanje kod osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima. Kava se već povezuje s raznim zdravstvenim koristima kada se konzumira umjereno, što ju čini logičnim područjem istraživanja.
Tko je sudjelovao u istraživanju i kakve su bile njihove navike?
Studija je obuhvatila 436 odraslih osoba uključenih u norvešku studiju TOP (Thematically Organised Psychosis) između 2007. i 2018. godine. - 259 sudionika je imalo shizofreniju, a 177 afektivne poremećaje, uključujući bipolarni poremećaj i veliki depresivni poremećaj s psihozom, piše Science Daily.
Sudionici su prijavili dnevni unos kave i svrstani su u četiri skupine: nula (44 osobe), 1-2 šalice, 3-4 šalice (110 osoba) i pet ili više šalica. Također su odgovarali na pitanja o pušačkim navikama i duljini pušačkog staža.
Oni koji su pili pet ili više šalica dnevno bili su stariji od osoba koje nisu pile kavu ili su pile samo 1-2 šalice. Sudionici sa shizofrenijom u prosjeku su pili više kave nego oni s afektivnim poremećajima.
Pušenje utječe na brzinu kojom tijelo obrađuje kofein. Oko tri četvrtine skupine (77 %; 337 osoba) bili su pušači, s prosječnim pušačkim stažem od devet godina. Sudionici koji su pili pet ili više šalica pušili su znatno dulje od onih u ostalim kategorijama.
Kako su mjerili telomere i što su otkrili?
Istraživači su mjerili duljinu telomera koristeći bijele krvne stanice (leukocite) iz uzoraka krvi. Rezultati su pokazali značajne razlike među četiri skupine, tvoreći ono što istraživači opisuju kao J-krivulju.
U usporedbi s osobama koje nisu pile kavu, oni koji su konzumirali 3-4 šalice dnevno imali su dulje telomere. Taj učinak nije se pojavio kod skupine koja je pila pet ili više šalica. Sudionici koji su pili četiri šalice dnevno imali su duljinu telomera koja odgovara biološkoj dobi otprilike pet godina mlađoj od onih koji nisu pili kavu. Procjena je uzela u obzir dob, spol, etničku pripadnost, pušenje, vrstu mentalnog poremećaja i trenutne terapije.
Zašto se to događa i koja su ograničenja studije?
Budući da je riječ o opservacijskoj studiji, autori naglašavaju da ona ne može dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Također ističu da im nedostaju detalji o nekoliko važnih čimbenika, poput vrste kave, vremena konzumacije, točnog sadržaja kofeina i jesu li sudionici pili druge napitke s kofeinom.
Unatoč tome, istraživači navode nekoliko mogućih objašnjenja. Kava sadrži snažne antioksidativne i protuupalne spojeve koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja povezanih sa starenjem.
"Telomeri su vrlo osjetljivi na oksidativni stres i upalu, što dodatno potvrđuje da konzumacija kave može pomoći u očuvanju stanica kod osoba koje su možda sklonije ubrzanom starenju", objašnjavaju autori.
Koliko kave je sigurno i što kažu stručnjaci?
Kava je među najčešće konzumiranim napicima na svijetu, a procjene govore da je u 2021. i 2022. godini globalno potrošeno više od 10,5 milijardi kilograma kave.
Unatoč potencijalnim prednostima, istraživači upozoravaju da "konzumacija više od preporučenog dnevnog unosa kave može uzrokovati oštećenje stanica i skraćivanje telomera zbog stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva". Međunarodne zdravstvene institucije savjetuju da dnevni unos kofeina ostane na ili ispod 400 mg/dan (otprilike četiri šalice kave dnevno).
