Hrana 8951 prikaza 14. listopada 2011.

Probioticima ublaži ginekološke smetnje

Jogurt
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Bakterijska vaginoza je narušenost vaginalne flore, kada broj "loših" bakterija nadmaši broj "dobrih" bakterija, a najčešća je kod seksualno aktivnih žena. Kako stanje ne bi postalo kronično trebaš usvojiti pravilne prehrambene navike - unositi više probiotika, te prehranu obogatiti lanenim sjemenkama i uljem, cjelovitim žitaricama, svježim povrćem i ribom

Prepoznaj simptome bakterijske vaginoze

Bakterijska vaginoza nije bolest – pod tim se nazivom podrazumijeva narušenost uredne vaginalne flore, kada broj "loših" bakterija nadmaši broj "dobrih" bakterija. Lactobacillus kao "dobra" bakterija zaslužna je za uredan pH rodnice održavajući ga kiselim (ispod 4.5) te se na taj način osigurava obrana od "loših" bakterija.

Uz laktobacile, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi i svi zajedno čine vaginalnu mikrofloru. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) se počinju intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici i infekciju.

Do poremećaja u sastavu vaginalne flore može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena. Više od 50 posto žena s bakterijskom vaginozom nema nikakvih simptoma, no kada se pojave uključuju obilan ljepljivi bijeli ili sivkasti iscjedak, svrbež i nadraženost vagine te neugodan miris nalik ribljem ili mirisu plijesni koji je najuočljiviji nakon seksualnog odnosa.

Bakterijska vaginoza zasigurno nije bezazleno stanje budući da se povezuje s neplodnošću, preranim porodom te povećanim rizikom od seksualno prenosivih bolesti poput gonoreje, infekcije klamidijom i HIV-a.

Bakterijska vaginoza liječi se antibioticima koje prepisuje liječnik, no kako ona ne bi postala kronično stanje nužna je i modifikacija prehrane te usvajanje pravilnih prehrambenih navika.

Bakterijska vaginoza i prehrana – postoji li veza?

Studija objavljena 2007. godine u časopisu Journal of Nutrition daje odgovor na ovo pitanje. Znanstvenici su doveli u vezu suboptimalnu prehranu i rizik od nepovoljne ravnoteže bakterija u rodnici. Tako je povišeni unos energije povisio rizik od bakterijske vaginoze za 40 posto. Nadalje, utvrđena je proporcionalna veza između unosa masti i pojave bakterijske vaginoze. Također, snižene razine vitamina A, C i E te beta-karotena povezane su s bakterijskom vaginozom, ali i infekcijom gljivicom Candida albicans.

S druge strane, povećani unos proteina, vitamina E, folne kiseline i kalcija pokazao se korisnim u borbi protiv bakterijske infekcije rodnice, vjerojatno zbog pozitivnog učinka ovih nutrijenata na imunitet. Sve to upućuje na važnost osiguravanja dovoljne količine svih nutrijenata putem raznolike i uravnotežene prehrane.

Prva linija obrane

Sve što narušava pH ili bakterijsku ravnotežu rodnice može vrlo lako dovesti do infekcije. Stoga je prvi korak u borbi protiv bakterijske vaginoze povećani unos fermentiranih mliječnih napitaka koji sadrže laktobacile poput jogurta, kefira i acidofila te općenito probiotika (kiseli kupus).

Unos ovih dobrih bakterija pomaže u održavanju prirodne kiselosti rodnice, ali i jača imunološki sustav te djeluje protuupalno – sve to pridonosi prvoj liniji obrane od nepovoljne bakterijske ravnoteže rodnice.

Dodatno, unos "dobrih" bakterija prehranom od velike je koristi i kada je već narušena ravnoteža vaginalne flore pomažući brži oporavak i izliječenje.

Prehrana koju vole "dobre" bakterije

Raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je put do snažnog imuniteta koji lakše odolijeva razvoju bakterijske vaginoze. No, kako bi se maksimalno smanjila vjerojatnost pojave ili recidiva bakterijske neravnoteže rodnice stručnjaci preporučuju prehranu koja je bogata lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi.

Također, vrlo je važno unositi obilje tekućine, prvenstveno vode te izbjegavati hranu koja je tretirana pesticidima i drugim kemikalijama.

Ženama koje opetovano podliježu bakterijskim vaginozama preporuča se unos češnjaka. Češnjak, naime, djeluje kao prirodan antibiotik protiv širokog spektra bakterija, a osim što je učinkovit kada se unosi prehranom, pokazao se korisnim i kada se koristi u obliku vaginalnog supozitorija.

Kako bi borba prehranom protiv bakterijske vaginoze bila potpuna, poželjno je izbegavati hranu koja potiče rast "loših" bakterija. Tu prvenstveno valja izdvojiti hranu koja obiluje šećerima budući da se njime "loše" bakterije hrane.

Također, iz prehrane bi trebalo izbaciti kofein, alkohol, namirnice koje sadrže plijesan, procesiranu hranu, junk food kao i općenito hranu koja obiluje zasićenim mastima.

Dodaci prehrani

Prvaci u održavanju uredne vaginalne mikroflore su dodaci prehrani koji osiguravaju 3 g vitamina C i 30 mg cinka dnevno. Ovi nutrijenti služe kao vrijedna potpora imunološkom sustavu te istovremeno pomažu zakiseljavanju sustava. Također, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition slična svojstva pripisuje vitaminu D.

Studija u kojoj je sudjelovalo 469 žena je, naime, utvrdila da žene s niskom razinom vitamina D (manje od 20 nmol/L) imaju 34 posto veći rizik od razvoja bakterijske vaginoze u usporedbi sa ženama čija je razina vitamina D veća od 80 nmol/L.

Autori studije vjeruju da je za potencijalni protektivni učinak vitamina D zaslužan njegov utjecaj na imunološki sustav pa nije loša ideja u svakodnevnu rutinu uključiti dodatak prehrani koji osigurava adekvatnu dozu vitamina D, osobito u zimskom periodu kada smo slabo izloženi sunčevim zrakama.

Obogati prehranu žitaricama

Dobra je ideja prehranu obogatiti i dehidriranim prahom mladih zelenih žitarica (pšenica, ječam) budući da ovi proizvodi obiluju vitaminima, mineralima, enzimima, aminokiselinama te klorofilom koji osim antioksidativnih svojstva pokazuje iznimnu detoksikacijsku moć.

Dehidrirani prah mladih zelenih žitarica ojačat će organizam te pružiti podlogu za uspješnu borbu protiv "loših" bakterija.

Zahvaljujući stimulativnom učinku na imunološki sustav ljekovita biljka Echinacea često se spominje u kontekstu zaštite od bakterijske vaginoze. Echinacea, naime, uz jačanje imuniteta djeluje protuupalno te posjeduje antibiotska svojstva, a pokazalo se i da ometa djelovanje enzima hijaluronidaze koji pospješuje širenje infekcije.

Valja napomenuti da dugotrajnom upotrebom Echinacea gubi na svojoj učinkovitosti pa ju nema smisla kontinuirano koristiti dulje od 6 do 8 tjedana.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.