Nakon što si uspješno prebrodila prvih dvanaest tjedana trudnoće, ulaskom u drugo tromjesečje primjetiti ćeš da nešto nedostaje. Nema više iritantnog osjećaja blage mučnine koji te je mučio i otežavao odabir hrane. Konačno možeš početi uživati u hrani bez straha od mučnine, povraćanja, žgaravice i ostalih tegoba koje prate ranu trudnoću
Mnoge će se žene složiti kako je drugo tromjesečje najugodniji dio trudnoće. Maternica još uvijek nije toliko povećana da uzrokuje simptome koji se javljaju u trećem tromjesečju – poput podizanja želuca i posljedične žgaravice i još uvijek nema osjećaja tromosti. Također, konačno nestaje osjećaj umora što mnoge trudnice potiče na aktivnost i uživanje u trudnoći.
Intenzivni okusi i mirisi ponovno na jelovniku
U prehrambenom smislu drugo tromjesečje je također u znaku uživanja i slobode. Konačno više ne moraš izbjegavati jutarnji Nescafe i sok od naranče – napitke koji vrlo često uzrokuju mučninu i žgaravicu u ranoj trudnoći. Također, bolje će ti prijati jela s intenzivnim okusima, mirisima te začinjena i jela s višim udjelom masti.
Međutim, još uvijek se preporučuje da unos hrane rasporediš na više manjih obroka tijekom dana. Pretjerivanje s unosom energije i posebice pretjerivanje s šećerom i jelima s visokim glikemijskim indeksom nije poželjno jer je drugo tromjesečje kritičan period tijekom kojeg se javlja opasnost od razvoja gestacijskog dijabetesa.
Mnogi ginekolozi preporučuju trudnicama da naprave test oralne tolerancije glukoze (OGTT) kako bi se utvrdio rizik gestacijskog dijebetesa.
Hrana s niskim GI- Ograniči unos hrane od
bijelog brašna i bijelog šećera. Ova hrana uključuje svu procesiranu
hranu koja je bogata ''bijelim smrtima''. Krumpir također ima visoku GI
vrijednost.
- Odabiri hranu bogatu prehrambenim vlaknima. Hrana
bogata prehrambenim vlaknima probavlja se dulje, te stoga uzrokuje manji
porast razine glukoze u krvi. Cjelovita neprocesirana hrana, posebice
žitarice, koja sadrži prirodno prisutnu količinu prehrambenih vlakana,
sporije prolazi kroz probavni sustav. Osjećaj sitosti traje dulje nakon konzumacije ovakve hrane. Hrana bogata vlaknima su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće. Citrusi imaju niži glikemijski indeks od većine vrsta voća.
- Hrana
bogata proteinima obično ima nizak GI. Riba, nemasno meso, mliječni
proizvodi, mahunarke odličan su odabir hrane s niskim GI.
- Masti ne povisuju značajno razinu glukoze u krvi – ali oprez! Prednost treba dati kvalitetnim masnoćama, poput ulja lanenog sjemena, maslinovog i bučinog ulja, te orašastih plodova.
- Glikemijski
odgovor ovisi o kombinaciji hrane koja se konzumira. Složen, raznolik
obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate, proteine i adekvatne vrste
masnoća, te bogatstvo prehrambenih vlakana, pružit će umjeren
glikemijski indeks. Kombiniranje hrane s visokim glikemijskim indeksom i
one s niskim GI uravnotežuje odgovor organizma.
Nemoj jesti za dvoje
- Ograniči unos hrane od bijelog brašna i bijelog šećera. Ova hrana uključuje svu procesiranu hranu koja je bogata ''bijelim smrtima''. Krumpir također ima visoku GI vrijednost.
- Odabiri hranu bogatu prehrambenim vlaknima. Hrana bogata prehrambenim vlaknima probavlja se dulje, te stoga uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi. Cjelovita neprocesirana hrana, posebice žitarice, koja sadrži prirodno prisutnu količinu prehrambenih vlakana, sporije prolazi kroz probavni sustav. Osjećaj sitosti traje dulje nakon konzumacije ovakve hrane. Hrana bogata vlaknima su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće. Citrusi imaju niži glikemijski indeks od većine vrsta voća.
- Hrana bogata proteinima obično ima nizak GI. Riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke odličan su odabir hrane s niskim GI.
- Masti ne povisuju značajno razinu glukoze u krvi – ali oprez! Prednost treba dati kvalitetnim masnoćama, poput ulja lanenog sjemena, maslinovog i bučinog ulja, te orašastih plodova.
- Glikemijski odgovor ovisi o kombinaciji hrane koja se konzumira. Složen, raznolik obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate, proteine i adekvatne vrste masnoća, te bogatstvo prehrambenih vlakana, pružit će umjeren glikemijski indeks. Kombiniranje hrane s visokim glikemijskim indeksom i one s niskim GI uravnotežuje odgovor organizma.
Nemoj jesti za dvoje
Dugo vremena se smatralo da trudnice mogu bez grižnje savjesti uživati u velikim količinama hrane, jer ipak, one jedu za dvoje. No, stvarno stanje jest da se dnevne energetske potrebe trudnice povećavaju za oko 300 kcal, a suvišan dobitak na tjelesnoj masi buduće majke može povećati rizik od brojnih komplikacija.
Problem se nastavlja i nakon poroda, ako majka s kojim kilogramom viška (iako nije pretila) ponovno zatrudni. Najčešće komplikacije koje se mogu javiti kao rezultat pretjeranog dobitka na tjelesnoj masi su gestacijski dijabetes, visoki krvni tlak te poteškoće pri porodu.
Izbjegavaj obilne obroke i slastice
Prehrana tijekom drugog tromjesečja trudnoće mora biti pravilno izbalansirana, s adekvatnim unosom energije i svih makro i mikronutrijenata. Kalorije bi uglavnom trebale potjecati od cjelovitih žitarica, voća i povrća, nemasnog mesa i mliječnih proizvoda. Treba izbjegavati obilne obroke i slastice i temeljiti prehranu na odabiru hrane s niskom vrijednošću glikemijskog indeksa (GI).
GI je mjera koja označava intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane. Vrijednost glikemijskog indeksa ovisi o nizu čimbenika, poput vrste ugljikohidrata koja je zastupljena, količine i vrste prehrambenih vlakana koje sadrži, koliko je procesirana ili kuhana, te o prisustvu proteina ili masti.
Primjerice, hrana koja sadrži topljiva vlakna, poput graha, posjeduje niski glikemijski indeks. Vrsta škroba koja je prisutna u namirnici također znatno utječe na vrijednost GI. Primjerice, krumpir posjeduje vrlo visoku vrijednost GI (zbog prisutne vrste škroba), a ta vrijednost je posebno visoka kada je krumpir pečen.
Pravilnim odabirom namirnica s niskom vrijednošću GI izbjegavaju se nagle oscilacije razine šećera u krvi te se može smanjiti rizik od gestacijskog dijabetesa.