Unatoč značajnom napretku u stomatologiji i oralnoj njezi, učestalost zubnog karijesa se ne smanjuje, posebice u zemljama u razvoju koje prolaze kroz tzv. prehrambenu tranziciju. Naime, usvajanje ''zapadnjačkog'' načina prehrane podrazumijeva značajno viši unos šećera što korelira s povećanjem učestalosti zubnog karijesa, a ovaj je fenomen posebno izražen u djece
Kako nastaje karijes?
Karijes je progresivno uništavanje zuba kiselinom koju proizvode bakterije koje se nalaze na površini zuba, u zubnom plaku - žućkastoj mekanoj, ljepljivoj masi bogatoj bakterijama. Bakterije plaka vrše fermentaciju šećera pri čemu se stvara kiselina te se smanjuje pH u ustima. Nastala kiselina otapa minerale iz cakline (kalcij i fosfor), a posljedica je demineralizacija zubne cakline i dentina (čvrstog tkiva zuba). Kiselina koja je nastala djelovanjem bakterija može biti neutralizirana slinom. Neutralizacija uzrokuje porast pH vrijednosti u ustima i ''povratak'' otopljenog kalcija i fosfora natrag u zubnu caklinu, te dolazi do remineralizacije. Karijes se zapravo razvija u razdoblju kad je proces demineralizacije jači od procesa remineralizacije.
Uloga prehrane u prevenciji karijesa
Kao protuteža glavnom krivcu za nastanak karijesa – šećeru i hrani bogatoj njime, postoje namirnice koje mogu smanjiti, ali i prevenirati nastanak karijesa. U nastanku ili zaštiti od karijesa važnu ulogu ne igra samo vrsta namirnice, već i njen oblik, konzistencija, nutritivni sastav, ali i vremenski period tijekom kojega su zubi izloženi namirnici, učestalost unosa hrane kao i kombinacija namirnica koja se unosi.
Hrana koja ne smanjuje pH (odnosno ne povećava kiselost) u ustima i ne utječe na nastanak karijesa jer ju bakterije ne metaboliziraju, uključuje jaja, meso, ribu, većinu povrća, ulja, margarin, maslac, sjemenke i orašasto voće. Svježe voće ne predstavlja veću opasnost za karijes iako je bogato šećerima. Naime, ovdje su šećeri ''uhvaćeni'' unutar stanice voća. S druge strane, neki voćni sokovi (naranča, limun) zbog svoje kiselosti mogu uzrokovati eroziju zubne cakline.
Kruta hrana poput krekera, čipsa, keksa, karamela, čak i suhog voća lijepi se i zadržava između i na zubima snizujući pH u ustima na dulje vrijeme. Kako bi uklonili ljepljivu hranu, smanjili rizik od nastanka karijesa i očuvali zdrave zube od posebne je važnosti pravilna i redovita oralna higijena.
ZanimljivostViše kalcija znači manje karijesa
Više kalcija znači manje karijesa
Majke koje tijekom trudnoće uzimaju kalcij u obliku dodatka prehrani štite zdravlje zubi svoje djece, objavili su znanstvenici iz Ženeve.
Stomatološkim pregledom oko 200 dvanaestogodišnjaka otkriveno je kako čak 87% djece, čije majke nisu uzimale kalcij u trudnoći, ima barem jedan pokvareni ili popravljeni zub ili im nedostaje neki zub.
S druge strane, uzimanje kalcija u obliku dodatka prehrani u trudnoći smanjuje rizik od razvitka karijesa kod djece i to za značajnih 27 %.
Izvor: Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica
Savezničke namirnice
Određena hrana pruža zaštitu od karijesa. Mlijeko, i posebice sir namirnice su koje smanjuju kiselost u ustima te na taj način smanjuju i izloženost zuba kiselinama. Upravo zbog te puferske sposobnosti ovih namirnica, pametno ih je jesti na kraju obroka ili u kombinaciji sa hranom bogatom fermentabilnim ugljikohidratima (škrobom i šećerima). Naime, banana dodana žitaricama s mlijekom ili krekeri sa sirom imaju znatno manji potencijal stvaranja karijesa, nego kada se banane ili krekeri jedu sami.
Mlijeko i sir su bogati kalcijem i fosforom i stoga vrlo brzo mogu pokrenuti remineralizaciju. Osim toga, mogu pojačati lučenje sline. Hrana bogata vlaknima također štiti od karijesa. Jedno od objašnjenja ovakvog protektivnog učinka namirnica bogatih vlaknima (mahunarki, voća i povrća) moglo bi biti da je vlaknastu hranu potrebno više žvakati, čime se povećava stvaranje sline te se tako uklanjaju štetne bakterije iz usta.
Zeleni čaj i brusnice sprječavaju karijes
Studije pokazuju da namirnice bogate antioksidativnim polifenolima poput primjerice brusnica, grožđa, zelenog čaja pa čak i crnog vina sprječavaju nastanak karijesa na način da onemogućuju aktivnost bakterija u usnoj šupljini. Tako bakterije ne mogu proizvoditi kiselinu koja nagriza zubnu caklinu i rezultat je osmijeh bez karijesa. Ipak, crno vino možda i nije najbolji izbor polifenola jer ostavlja mrlje na zubima, pa je bolje posegnuti za zelenim čajem.
Voda za piće te kuhinjska sol obogaćena fluorom odličan je saveznik za lijep osmijeh budući da je fluor poznat kao zaštitinik zuba od karijesa. Ovaj mineral gradi zubnu caklinu i čini je otpornom prema kiselinama, smanjuje proizvodnju kiseline od strane bakterija iz usta i povećava proces remineralizacije. Dodatak flora u zubne paste u posljednja dva desetljeća rezultirao je smanjenom incidencijom karijesa u gotovo svim razvijenim zemljama.
Umjetna sladila i karijes
Korištenje umjetnih sladila omogućuje određenoj hrani da bude slatka bez prisustva šećera i kao takva pogodna je za one koji se ne mogu suzdržati od slatkog. U priči o lijepom osmijehu, posebno je zanimljiv ksilitol, koji se često dodaje žvakaćim gumama i pastama za zube, jer je pokazano da ima značajnu ulogu u remineralizaciji, smanjenju količine zubnog plaka, smanjenju broja kolonija bakterije Streptococcus mutans, te utječe na pH plaka i puferska svojstva sline. Korištenje proizvoda obogaćenih ksilitolom može rezultirati prevencijom karijesa te predstavlja interesantnu alternativu za populaciju rizičnu za razvoj karijesa.