Tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od mnogih vrsta raka, dok se čini da neaktivnost povećava rizik. Međutim, doba dana u kojem ljudi vježbaju također može utjecati na taj rizik.
Redovita tjelesna aktivnost poboljšava cjelokupno zdravlje i može pomoći u prevenciji mnogih zdravstvenih stanja. Međutim, primjerice u SAD-u manje od četvrtine odraslih ispunilo je preporučene smjernice za aerobne aktivnosti i aktivnosti za jačanje mišića. A broj ljudi koji zadovoljavaju smjernice opadao je s godinama, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Na rizik od raka, koji se povećava s godinama, također može utjecati razina tjelesne aktivnosti. Postoje čvrsti dokazi da više razine tjelesne aktivnosti smanjuju rizik od raka mjehura, dojke, debelog crijeva, endometrija, jednjaka i želuca, a neki dokazi da može smanjiti rizik od raka pluća, jajnika, gušterače, bubrega i prostate.
Na primjer, veliko istraživanje pokazalo je da su više razine tjelovježbe - što odgovara 2,5-5 sati aktivnosti umjerenog intenziteta, kao što je brzo hodanje - povezane s manjim rizikom od mnogih različitih vrsta raka, uključujući rak jetre, rak debelog crijeva kod muškaraca i rak dojke kod žena.
Dakle, veća tjelesna aktivnost u cjelini može smanjiti rizik od raka, no može li doba dana u kojem vježbate imati značajan učinak?
Nova studija, koja koristi podatke iz UK Biobank, sugerira da vježbanje ujutro i navečer može smanjiti rizik od raka debelog crijeva više nego ukupna aktivnost. Studija koju su vodili stručnjaci sa Sveučilišta u Regensburgu, Njemačka, objavljena je u BMC Medicine.
“Opće je poznata činjenica da tjelovježba ima protuupalni učinak koji može smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva. Međutim, malo se zna o vremenu vježbanja i o tome utječu li dnevne varijacije na rizik od raka debelog crijeva. Ova studija koristi novu metodologiju koja ima prednosti i ograničenja. Iako pruža bolje razumijevanje varijacija u vremenu, ne obuhvaća mnoge druge aspekte vježbanja – intenzitet, vrstu (aerobna naspram anaerobne) ili povijest prethodne tjelesne aktivnosti kod tih pojedinaca.”, rekao je za Medical News Today dr. Anton Bilchik, kirurški onkolog, šef medicine i direktor Gastrointestinalnog i hepatobilijarnog programa na Institutu za rak Providence Saint John u Santa Monici, Kalifornija.
24-satno praćenje aktivnosti identificiralo je obrasce vježbanja
Istraživači su pomoću 24-satnog praćenja aktivnosti pratili 86 252 ljudi u dobi od 42 do 79 godina. Svi su sudionici nosili triaksijalni akcelerometar na ručnom zglobu neprekidno sedam dana. Nakon sedam dana uređaj su vratili u koordinacijski centar na analizu.
Iz toga su istraživači identificirali 4 vrste obrasca aktivnosti:
- Kontinuirana cjelodnevna aktivnost
- Aktivnost kasnije u danu (6 popodne)
- Rana i kasna aktivnost (8 ujutro i 6 popodne)
- Aktivnost sredinom dana i noću
Pratili su sudionike u medijanu od 5,3 godine, sve dok nisu dobili ili dijagnozu raka, ili je došlo do kratkog prekida u praćenju, potpunog prekida u praćenju ili smrti. Usredotočili su se na rak debelog crijeva, jer on ima najjači dokaz o obrnutoj povezanosti s tjelesnom aktivnošću.
Veća aktivnost smanjuje rizik od raka crijeva
Obrasci aktivnosti bili su povezani s tim koliko je zdrav bio cjelokupni životni stil sudionika. Oni u skupini tri (jutarnje i večernje aktivnosti) imali su najzdraviji stil života, karakteriziran većim ukupnim ubrzanjem, smanjenim navikama pijenja alkohola i pušenja te nižim sjedilačkim ponašanjem. Slijede oni iz prve skupine, zatim druge i četvrte.
Općenito, tjelesna aktivnost tijekom dana bila je povezana sa smanjenim rizikom od kolorektalnog karcinoma, pri čemu kontinuirana cjelodnevna aktivnost pokazuje smanjenje rizika od šest posto. Uzorak aktivnosti kasnije u danu bio je sugestivno povezan sa smanjenjem rizika od sedam posto. Skupina koja je vježbala rano i kasnije u danu (treća skupina) pokazala je smanjenje rizika od 11 posto – više nego bilo koji drugi obrazac aktivnosti. Konačno, obrazac aktivnosti sredinom dana i noću nije pokazao statistički značajnu promjenu rizika.
"Studija donosi dobra zapažanja i potencijalno se dotiče novog načina smanjenja učestalosti raka crijeva",rekao je dr. Nilesh Vora, hematolog i medicinski onkolog te medicinski direktor Instituta za rak MemorialCare Todd u Medicinskom centru Long Beach u Long Beachu, Kalifornija. "Možda smo otkrili način smanjenja rizika od raka debelog crijeva i to je uvijek uzbudljivo s obzirom na sve veći broj slučajeva koje viđamo kod pacijenata mlađih od 50 godina", dodao je.
Iako postoji nekoliko studija o učinku vremena tjelesne aktivnosti na rizik od raka, neke studije su istraživale ima li vrijeme vježbanja utjecaj na zdravlje. Jedno je istraživanje pokazalo da je kod starijih osoba umjerena do snažna aktivnost u bilo koje doba dana smanjila smrtnost od svih uzroka (uključujući rak). Vježbanje od podneva do ranog poslijepodneva ili u različito vrijeme imalo je veći učinak nego vježbanje samo ujutro ili navečer. Drugi opsežni pregled studija nije pronašao dosljedne dokaze da vježbanje u bilo koje doba dana ima veći utjecaj na zdravstvene rizike.
“Ova studija pronalazi moguću vezu između vježbanja rano i kasno tijekom dana i manjeg rizika od raka crijeva. Međutim, potrebno je više većih studija s duljim praćenjem kako bismo potvrdili ima li doba dana u kojem vježbamo utjecaj na rizik od raka crijeva", rekla je Maxine Lenza, voditeljica zdravstvenih informacija u Cancer Research UK.
Zašto jutarnja i večernja tjelovježba mogu imati ovakav učinak?
Ovo je istraživanje pokazalo da su dobrobiti ranojutarnje i večernje aktivnosti veće od dobrobiti ukupne tjelesne aktivnosti. Autori sugeriraju da je to možda zato što to znači da ljudi imaju više vremena tijekom dana.
Ovu su sugestiju poduprli dokazi iz prethodne studije Biobanka u Velikoj Britaniji koja je uočila smanjeni rizik od raka kod ljudi koji su vježbali ujutro i navečer, te da je ovaj obrazac aktivnosti bio povezan s nižim razinama upale, što je možda posredovalo u smanjenom riziku od raka.
“Postoje dnevne promjene u našem metabolizmu koje mogu smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva kroz različite mehanizme uključujući promjene u metabolizmu inzulina i upale. To bi moglo pružiti prilike za daljnju procjenu mehanizama za prevenciju raka debelog crijeva kao i je li vjerojatnije da će liječenje pacijenata s karcinomom debelog crijeva biti učinkovito u tim vremenima”, dodao je Bilchik.
Savjeti za smanjenje rizika od raka debelog crijeva
“Tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdrave težine, što smanjuje rizik od 13 vrsta raka, uključujući rak crijeva. Računa se sve što vas malo zagrije, malo ostavlja bez daha i ubrzava rad srca”, savjetovala je Lenza. Istaknula je druge moguće načine za smanjenje rizika od raka crijeva uključujući prestanak pušenja, zdravu uravnoteženu prehranu s puno voća i povrća i manje prerađenog i crvenog mesa, te smanjenje alkohola.
"Mislim da je prerano savjetovati pojedince da promijene svoj raspored vježbanja na dva puta dnevno, ali ova studija naglašava važnost tjelesne aktivnosti i tjelovježbe za smanjenje rizika od razvoja raka debelog crijeva", zaključio je Bilchik.
