Povodom Svjetskog dana biciklista koji se obilježava 16. srpnja donosimo ti kratki pregled o nastanku bicikla i razvoju biciklizma u Hrvatskoj. Od pojave prvih bicikala u svijetu nije prošlo puno vremena kada su zavladali i zagrebačkim ulicama. Zdrava Krava svim novim i starim biciklistima želi što više lijepih i sigurnih putovanja na svojim najdražim biciklima
Super ponudu bicikala provjeri na internet shopu Mondo.
Jedna od najpoznatijih radionica bicikala bila je na današnjem Cvjetnom trgu u vlasništvu Ivana Dirnbarchera koji je za bicikl 'Croatia' osvojio nagradu na Tehničkoj izložbi u Londonu 1896. godine
Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme, odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjih bicikala. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine konstruirao svojevrsni bicikl na guranje i nazvao ga draisine.
Put do modernog bicikla
Između 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pieere Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Takvim biciklima je bilo teško upravljati, a bili su i opasni, jer su padovi bili česti.
Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj. Međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.
Prvi hrvatski biciklistički avanturisti
Darinka Jug, predsjednica Udruge 'Moj bicikl' rekla je da od pojave prvih bicikala u svijetu nije prošlo puno vremena kada su zavladali i zagrebačkim ulicama.
'U Hrvatskoj su se prvi bicikli pojavili 1865., a već 1887. godine tri maturanta iz Zagreba Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko Kleščić putovali su iz Zagreba u Trst na velosipedima (vrsta bicikla). Išli su preko Karlovca, Delnica i Rijeke do Trsta, a u povratku kroz Ljubljanu i Krško. Vožnja je trajala mjesec dana i bila je prava avantura.
Najpoznatiji cikloturist iz prošlosti Hrvatske je Ferdo Budicki. On je u razdoblju od svibnja 1897. do siječnja 1899.godine putovao biciklom oko Europe i sjeverne Afrike te je prešao za ono vrijeme nevjerojatnih 16 758 kilometara. Zanimljivo je da je cijeli Amsterdam bio na 'nogama' očekujući dolazak slavnog putnika na biciklu iz Hrvatske.'
Rat je promijenio ulogu bicikla
Bogata povijest putovanja biciklom zamrla je tijekom Drugog svjetskog rata kada su nastali prvi brdski bicikli, a služili su vojnicima za izviđanje.
'Nakon rata razvojem auto industrije zamrla je upotreba bicikla u svrhu putovanja, a prevladala je vokacija sporta – pa su sve popularnije postajale cestovne utrke kao Giro d'Italia ili Tour de France.
Posljednjih petnaestak godina povećanjem ekološke osviještenosti, brige za vlastito zdravlje i želje za daškom avanture porastao je interes za putovanja biciklom. Cikloturizam je postao jedan od najtraženijih načina provođenja slobodnog vremena,'objasnila je Darinka Jug.
Fotografije je ustupila Udruga Moj bicikl
