Za mnoge ljude bol u donjem dijelu leđa je kroničan, što znači da je konstantna najmanje tri mjeseca. Bol je umjeren do intenzivan, što utječe na njihov svakodnevni život.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), oko 619 milijuna ljudi diljem svijeta živjelo je s bolovima u donjem dijelu leđa u 2020. godini. Očekuje se da će taj broj do 2050. dosegnuti 843 milijuna.
Postoji niz čimbenika rizika za kronični bol u donjem dijelu leđa. Neki se ne mogu mijenjati, poput dobi, genetike i osnovnih zdravstvenih stanja poput artritisa, spinalnih infekcija, spinalne stenoze, osteoporoze i fibromialgije. Međutim, nekoliko čimbenika rizika se može mijenjati, uključujući pretilost, poboljšanje tehnika dizanja utega, pušenje, stres i sjedilački način života.
"Bol u donjem dijelu leđa vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu", rekao je za Medical News Today Rayane Haddadj, magistar znanosti, doktorand na Odjelu za javno zdravstvo i sestrinstvo na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije. "Stoga je od velike važnosti identificirati promjenjive čimbenike rizika koji se mogu ciljano i lako primijeniti putem politike i intervencija javnog zdravstva."
Haddadj je prvi autor nove studije nedavno objavljene u časopisu JAMA Network Open prema kojoj povećanje duljine i intenziteta hodanja može pomoći u smanjenju rizika od kroničnog bola u donjem dijelu leđa.
Za ovu studiju, istraživači su analizirali medicinske podatke više od 11 000 odraslih sudionika prosječne dobi od oko 55 godina iz studije Trøndelag Health (HUNT) u Norveškoj, koja se provodila od 2017. do 2019. s praćenjem od 2021. do 2023.
Na početku HUNT studije, sudionici nisu imali kronični bol u donjem dijelu leđa. Istraživači su se usredotočili na dnevne minute koje je svaki sudionik proveo hodajući i intenzitet hodanja, odnosno koliko brzo su hodali, što se izračunava korištenjem metaboličkog ekvivalenta zadatka (MET) u minuti.
Na kraju studije, Haddadj i njegov tim otkrili su da su sudionici koji su hodali više od 100 minuta dnevno imali 23 % manjim rizikom od kroničnog bola u donjem dijelu leđa, u usporedbi s onima koji su hodali manje od 78 minuta dnevno.
"Naša studija pokazuje da veći dnevni volumen hodanja smanjuje rizik od razvoja kroničnog bola u donjem dijelu leđa. Odnos je bio ovisan o dozi - što znači da što su ljudi više hodali, to je njihov rizik bio manji - do otprilike 100 minuta dnevno, nakon čega se korist izravnala. Čak su i mala povećanja dnevnog hodanja bila povezana sa smanjenim rizikom od kronične boli u donjem dijelu leđa", objasnio je Haddadj.
Osim toga, istraživači su otkrili da je intenzitet hodanja također povezan s rizikom od kroničnog bola u donjem dijelu leđa, ali u manjoj mjeri od volumena hodanja.
"Naši rezultati sugeriraju da je veći prosječni intenzitet hodanja povezan s manjim rizikom od kroničnog bola u donjem dijelu leđa", dodao je Haddadj. "Međutim, povezanost je bila manje izražena nego kod volumena hodanja. Daljnja istraživanja, uključujući detaljniju procjenu intenziteta hodanja, mogla bi poboljšati naše razumijevanje njegove povezanosti s rizikom od kroničnog bola u donjem dijelu leđa."
Naglasio je da rezultati potvrđuju sve veći broj dokaza koji pokazuju da je tjelesna aktivnost bitna za dugoročno zdravlje. Čak i mala povećanja dnevne aktivnosti mogu napraviti razliku.
"Hodanje je jednostavna, jeftina i pristupačna aktivnost koja se može široko promovirati kako bi se smanjio teret bola u donjem dijelu leđa", rekao je Haddadj. "Više hodanja stoga bi moglo biti jednostavan, ali snažan način smanjenja rizika od kroničnog bola u donjem dijelu leđa i drugih bolesti. Buduće studije koje istražuju parametre poput vremena i konteksta hodanja mogle bi poboljšati naše razumijevanje povezanosti između hodanja i rizika od kroničnog bola u donjem dijelu leđa."
Ipak, više hodanja ne mora uvijek spriječiti bolove u leđima. Neel Anand, dr. med., magistar medicine i ortopedski kirurg kralježnice i direktor Centra za kralježnicu Cedars-Sinai u Los Angelesu, komentirao je da se, iako se slaže s nalazima studije da je aktivnost bolja od neaktivnosti, ne slaže s idejom da se hodanjem može smanjiti rizik od kroničnih bolova u leđima.
"Hodanje ne sprječava bolove u leđima. Hodanje vam pomaže da se oporavite jer će aktivnost uvijek pomoći kod bolova u leđima. Ako imate kronične bolove u leđima, aktivnost i hodanje zapravo vam pružaju bolji osjećaj od mirovanja", rekao je Anand.
"Ali ideja da hodanjem nećete dobiti bolove u leđima uopće nema smisla - ta ideja nije logična“, nastavio je Anand. "Bol u leđima je degenerativni poremećaj. Da, osoba koja sjedi na kauču ima veće šanse da ima bolove u leđima od osobe koja je aktivnija - to je točno. Ali reći da nećete imati bolove u leđima samo zato što hodate je pretjerano. Po mom mišljenju, to je prevelik zaključak".
