Dok se obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, što u Hrvatskoj kolidira i s Danom zaštite prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu.
Prije pola godine usvojen je Globalni okvir za bioraznolikost Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezao na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. Unatoč toj nadi koju smo iščekivali dugi niz godina, gorak okus današnjem slavlju ipak daju znanstveni podaci. Prema WWF-ovom posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku su manje za 69 % od 1970. godine, a posebno se ističu populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 83 %.
„Sada kada imamo globalni sporazum, potrebna je hitna akcija! Ne smijemo dozvoliti da se ponovi situacija s pariškim klimatskim dogovorom, koji je godinama čekao na provedbu. Znanost je jasna, stanje prirode ozbiljno je narušeno, a donositelji odluka zaštitu prirode čim prije moraju uvrstiti u prioritetne teme“, ističe Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji.
Bioraznolikost je mreža života na zemlji. Čak 80 % ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Više od 70 % prirodnih površina prenamijenjeno je u obradive površine. Bacanjem čak 40 % hrane na globalnoj razini, uzalud smo uništili tu bioraznolikost.
„Gubitak bioraznolikosti velika je prijetnja za sve nas. Tu treba posebno istaknuti i poslovni sektor koji snosi poveći dio krivnje i vrijeme je da se uključe u zaustavljanje uništavanja biološke raznolikosti. Zajedno s vladama, oni bi trebali osigurati sredstva koja će osigurati provedbu Globalnog sporazuma i život u skladu s prirodom. WWF nudi ekspertizu i alate da pomogne korporacijama, ali nam iznad svega, uz odlučnost, trebaju i konkretne mjere“, dodaje Boić Petrač.
Podsjetimo, prije nešto više od deset godina WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazivao je da su populacije vrsta smanjene za oko 30 % u odnosu na 1970. godinu. Danas govorimo o čak 69 %! Ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, ali prije svega nebriga vlada, kompanija pa i svakoga od nas pojedinačno dovela nas je do vrlo zabrinjavajuće situacije i zato se moramo posvetiti prirodi da bi i ona bila tu za nas.
