Powered by:
Populacija pčela i drugih korisnih kukaca drastično se smanjuje u cijelom svijetu. To bi u budućnosti moglo utjecati na ljudsku prehranu, ali i ukupnu bioraznolikost
Populacije pčela i bumbara, insekata presudnih za oprašivanje usjeva koji su izvor naših svakodnevnih obroka, drastično opada. U Europi postoji čak 800 vrsta ovih kukaca, no sve su na udaru. Oko stotinjak vrsta je ili ugroženo ili na rubu izumiranja, a to je u znanstvenoj zajednici podiglo veliku buru, prije svega, jer veliki udio hrane koji konzumiramo ovisi o ovim malenim letačima. No oni su i dio lanca bioraznolikosti, prirodne ravnoteže i opstanka mnogih drugih biljnih vrsta koje podržavaju druge oblike života. Zapravo, medonosne pčele oprašuju oko trećinu biljaka dok su za druge dvije trećine odgovorni drugi kukci, no i njihova populacija se smanjuje.
Pčele i bumbari mogu podnijeti samo vrlo male temperaturne oscilacije
Nastavi li se ovo smanjivanje, mnoge biljne vrste u budućnosti bi mogle nestati, a biljna hrana postati nedostupna ili preskupa. Nedavna studija znanstvenika sa Sveučilišta u Sidneyu pokazala je da populacija svih vrsta kukaca opada za 40 posto. Prijetnja izumiranja kukaca je osam puta veća nego za kralježnjake. U Njemačkoj znanstvenici su zabilježili čak 75-postotni pad kukaca u zaštićenim područjima. Sve to ukazuje da nam prijeti izumiranje trećine svih kukaca na planetu što može drastično izmijeniti izgled naših tanjura u budućnosti.
Znanstvenici smatraju da su među glavnim krivica za odumiranje klimatske promjene. Pčele u divljini podnose tek male temperaturne oscilacije, bumbari još manje. Klima postaje sve toplija što znači da područja na kojima kukci mogu preživjeti postaju sve manja i obično su na višim nadmorskim visinama. S klimatskim promjenama dolazi i do širenja određenih patogena poput bakterija i gljivica koje uništavaju pčele, što se pokazalo učestalim posebno u Sjevernoj Americi. Osim toga, uništavaju ih i invazivne vrste uvezene iz dalekih krajeva poput azijskih stršljena. Jedna jedinka azijskog stršljena može ubiti cijelu košnicu pčela.
Pesticidi oslabljuju imunološki sustav pčela
Ipak, neki znanstvenici tvrde da su pčele ranije koegzistirale s ovim invazivnim organizmima i da to ne može biti razlog njihova pomora. Međutim, otkriveno je da pesticidi, još jedan od presudnih faktora za odumiranje pčela, čine njihove imunološke sustave vrlo osjetljivima na bolesti i zaraze i da su zato ranjivije i manje otporne.
Postoje tri različite vrste pesticida: jedna je usmjerena na štetne insekte koje jedu usjeve, drugi su fungicidi usmjereni na štetne gljivice, a treći su herbicidi koji su usmjereni na korov i neželjene biljke. Insekticidi sadrže kemikalije koje ubijaju kukce, uključujući i korisne poput pčela, što je izravna prijetnja. No pokazalo se da herbicidi imaju jednako loš, ako ne i gori utjecaj. Naime, oni se upotrebljavaju u pet puta većim količinama i usmjereni su na biljke koje pčelama i drugim kukcima služe za prehranu i nastanjivanje. Mjesto za život pčela time jednostavno nestaje. Ekološki prihvatljiva poljoprivreda uključuje sadnju divljeg cvijeća i biljaka na rubovima poljoprivrednih površina kako bi se oprašivačima osiguralo sklonište i hrana. Ipak, treba imati na umu da herbicidi u obliku svojevrsnih oblaka mogu završiti i na tim površinama, zagaditi ih i na kraju uništiti.
A to nije jedini način kako pčele ostaju bez staništa. Divlji kukci zapravo ostaju bez prirodnih mjesta za život krčenjem velikih površina prirodnog okoliša za potrebe konvencionalne poljoprivrede. Time im se ne uništava samo prostor za stvaranje gnijezda, nego i ograničava prehrana pa pčele doslovno mogu ugibati od gladi.
Rješenje za spas pčela je okretanje ekološkoj poljoprivredi
Jedan od načina da očuvamo postojeću populaciju kukaca je okretanje ekološkoj poljoprivredi, ne samo kao uzgajivači nego i kao kupci. Biramo li namirnice koje nisu konvencionalno uzgojene (što uključuje ogromnu upotrebu pesticida) nego ekološki i prirodno. Time štitimo i populaciju pčela. Mnogi tradicionalni pristupi uzgoju poput permakulture koja planira uzgoj hrane na način da se on uklopi u prirodni okoliš, štite prirodna staništa.
Kao pojedinci možemo saditi male ekološke vrtove koji ne samo da mogu biti staništa pčelama nego i pridonijeti smanjenju upotrebe štetnih kemikalija. Naizgled se čini malen doprinos, no napravi li taj potez dovoljan broj ljudi, pčele mogu imati izobilje hrane i gravitirati zdravijem okolišu.
Kad kupujete med birajte onaj ekološki i od lokalnih proizvođača. Ograničite ugljični otisak koji nastaje dalekim transportom namirnica, a koji također može pridonijeti bolesti pčela.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
