U Ministarstvu navode da je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Svjetski je dan zaštite okoliša, a u povodu toga dana iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju da klimatske promjene sve snažnije utječu na društvo i gospodarstvo te poručuju da Hrvatska nastavlja jačati zelenu tranziciju i otpornost na klimatske promjene.
Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, iz resornog ministarstva ističu kako zaštita okoliša danas nije samo pitanje očuvanja prirode, već i zdravlja građana, gospodarskog razvoja i kvalitete života. Klimatske promjene, upozoravaju, sve snažnije utječu na društvo i gospodarstvo, zbog čega su ulaganja u zelenu tranziciju, prilagodbu klimatskim promjenama i obnovu prirode među ključnim prioritetima održivog razvoja Hrvatske.
Posljednje tri godine najtoplije su u povijesti mjerenja, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji. Upravo zato prilagodba klimatskim promjenama i jačanje otpornosti postaju važan dio nacionalnih razvojnih politika. U takvim okolnostima klimatske promjene prerastaju u pitanje sigurnosti, poručuju iz Ministarstva.
Posebno ističu toplinske valove kao jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova povezanih s klimatskim promjenama te navode da je povećanje urbanog zelenila jedna od najučinkovitijih mjera prilagodbe. Kao primjer navode Zagreb, gdje pokrovnost drvećem u prosjeku već doseže preko 30 posto, ali je raspodjela zelenih površina neravnomjerna.
Klimatske promjene jedan od najznačajnijih izazova
"Klimatske promjene predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova za prirodu i ekosustave. Hrvatska stoga ulaže značajne napore u očuvanje i obnovu prirode, prevenciju šumskih požara te jačanje otpornosti šumskih i drugih ekosustava. U zaštiti šuma koriste se suvremena tehnološka rješenja, uključujući sustave za rano otkrivanje požara temeljene na umjetnoj inteligenciji", rekli su Hini u Ministarstvu.
U tijeku je i izrada Nacionalnog plana obnove prirode koji će definirati prioritete za obnovu degradiranih ekosustava, očuvanje bioraznolikosti i povećanje otpornosti prirode na klimatske promjene.
"Sve to pokazuje da klimatska akcija u Hrvatskoj danas obuhvaća tri međusobno povezana cilja: smanjenje emisija kroz energetsku tranziciju, prilagodbu na klimatske promjene te zaštitu zdravlja i sigurnosti građana. Klimatske promjene zahtijevaju integriran pristup, a Hrvatska nastavlja razvijati politike i ulaganja koja istodobno doprinose zaštiti okoliša, održivom gospodarstvu i kvaliteti života građana", poručuju.
Emisije stakleničkih plinova smanjene za oko 20 posto
U Ministarstvu navode da je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Emisije stakleničkih plinova smanjene su za oko 20 posto u odnosu na 1990. godinu, emisijska intenzivnost gospodarstva za više od 40 posto, a energetska učinkovitost poboljšana za oko 20 posto.
"Time Hrvatska aktivno doprinosi ostvarivanju europskih klimatskih ciljeva i tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu", poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Posebno ističu napredak ostvaren u sektorima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijskim jedinicama (EU ETS), gdje je Hrvatska na putu ostvarenja cilja smanjenja emisija od 62 posto do 2030. godine u odnosu na 2005. godinu.
Dodaju kako je kvaliteta zraka važan dio klimatskih i zdravstvenih politika te stoga ulaganja u održivu mobilnost, modernizaciju prometnog sustava, energetsku učinkovitost i čišće izvore energije istodobno doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti zdravlja građana.
U Ministarstvu također naglašavaju da energetski sektor pokazuje snažan napredak u korištenju obnovljivih izvora energije.
Tijekom 2025. godine oko 76 posto ukupno proizvedene električne energije u Hrvatskoj dolazilo je iz obnovljivih izvora energije. Daljnje povećanje njihova udjela doprinosi smanjenju emisija, jačanju energetske sigurnosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, poručuju iz resornog ministarstva.
