Otac zapadne medicine Hipokrat, zasigurno je jedan od najpoznatijih pobornika liječenja sunčevom svjetlosti poznate kao helioterapija.
Stari Grci, Rimljani, Egipćani, Indijci i mnogi drugi narodi u liječenju brojnih poremećaja i bolesti koristili su upravo ovaj oblik terapije. No, čak i u novijoj povijesti, početkom 20.st. helioterapija se redovito i uspješno koristila za liječenje tuberkuloze, rahitisa i kožnih poremećaja.
Sunce je glavni izvor vitamina D
Prije nego su razvijeni antibiotici, sunčeva se svjetlost koristila za ubrzavanje zacjeljivanja rana, jer je učinkoviti ubojica klica, navodi dr. Marga Boyani. Sunčeva svjetlost je primarni izvor vitamina D jer samo četvrtinu tog vitamina dobivamo iz prehrane. Zbog modernog načina života i boravka u zatvorenim prostorima, više od 80 posto svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina. Manjak vitamina D povezuje se s nastankom karcinoma, autoimunih bolesti, slabih kostiju i zubiju, osteoporozom, autizmom, raznim srčanim oboljenjima i depresijom. Važan je čimbenik u imunološkom sustavu čovjeka te ima pozitivan učinak jer:
- Snizuje razinu lošeg kolesterola
- Pomaže u zaštiti od šećerne bolesti i oboljenja srca
- Ublažava bol povezanu s fibromialgijom
- Štiti od senilne makularne degeneracije oka
- Ublažava simptome psorijaze
- Poboljšava mušku plodnost
- Jača zaštitu od karijesa
- Smanjuje rizik od raka debelog crijeva, zloćudnog oblika raka kože i agresivnog raka dojke
- Sprječava pojavu rahitisa i osteoporoze
- Poboljšava raspoloženje i štiti od depresije
- Proljepšava kožu
Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 IU (internacionalna jedinica) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma. Za sintetiziranja vitamina D pomoću sunca potrebno je 20-ak minuta dnevno izlaganja suncu kako bi se zadovoljile potrebe organizma.
Na prirodnom svjetlu se bolje orijentiramo i motiviraniji smo
Osim što sunce ima ljekovita svojstva, na dnevnom svjetlu se bolje orijentiramo i motiviraniji smo, manje naprežemo oči i intenzivnije doživljavamo boje. Ako nismo dovoljno izloženi dnevnom svjetlu, često nam je hladno, postajemo blijedi, probava nam se usporava, a smanjuju se znojenje i mokrenje te postajemo umorni i demotivirani. Za hladnoću postoji rješenje pa se možemo deblje obući ili popiti topli napitak, no to je privremeno rješenje i nećemo moći utjecati na umor. Zbog boravka u prostorijama bez dnevnog svjetla nam slabi koncentracija, teže obrađujemo nove informacije i pada nam učinkovitost.
Također, neprikladan spektar boja umjetne svjetlosti može povećati učestalost glavobolje. Očito je da se mnogi zdravstveni problemi kod ljudi, koji su budni i rade noću, a dnevno svjetlo koriste samo na putu kući, mogu povezati s narušenim prirodnim ciklusom spavanja i budnosti. S druge strane, boravak u prirodi ili samo pogled na prirodu smanjuje bijes, strah, stres i povećava ugodne osjećaje. Izloženost prirodi ne samo da poboljšava emocionalno stanje, nego pridonosi tjelesnom blagostanju, smanjenju krvnog tlaka, smanjenom broju otkucaja srca, manjoj napetosti mišića i smanjenoj proizvodni hormona stresa. Istraživanja u bolnicama, uredima i školama pokazala su da čak i biljka u zatvorenom prostoru može imati značajan utjecaj na smanjenje stresa i tjeskobe.
Istraživanja potvrdila da prizori prirode popravljaju raspoloženje
Istraživanje američkih znanstvenika Biedermana and Vessela iz 2006. godine o perceptivnom uživanju i mozgu, opisuje kako promatranje poticajnih, dinamičnih prirodnih prizora povećava interakciju dijela mozga zaduženog za vid te to stvara fizički ugodniji doživljaj u usporedbi s promatranjem praznih zidova ili betonskih ulica. U veoma stresnom okruženju kao što je prometna ulica, mozak će signalizirati nadbubrežnim žlijezdama proizvodnju kortizola. Povišeni kortizol ometa učenje i pamćenje, slabi imunološku funkciju i gustoću kostiju i povećava debljanje, krvni tlak i bolesti srca, potvrdilo je istraživanje Franke i Children iz 2014 godine. Toksični stres se smatra neprijateljem broj jedan javnog zdravlja, a boravak u prirodi može biti rješenje.
Isto tako, brojna znanstvena istraživanja dokazala su povezanost dnevnog svjetla s učinkovitošću na radnom mjestu, pa ne čudi što se posljednjih nekoliko desetljeća mnoga poduzeća trude omogućiti zaposlenicima što više prirodnog svjetla. Istraživanje koje je proveo Robertson Cooper, tvrtka za poslovnu psihologiju, pokazalo je da zaposlenici na radnom mjestu pokazuju porast zadovoljstva od 15 posto kada su unutar radnog prostora izloženi zelenilu i dnevnom svjetlu. Zbog toga se pri razmatranja kako poboljšati produktivnost zaposlenika, treba uzeti u obzir osiguravanje više prozora i prirodnog svjetla, prostora za šetnju i dodavanje zelenila u sklopu zgrada.
Zaposlenici koji sjede pored prozora su učinkovitiji
U jednom istraživanju znanstvenici su usporedili radnu učinkovitost zaposlenika čiji je radni stol smješten uz prozor i zaposlenika smještenih u unutrašnjost ureda, dalje od prozora. Rezultati su pokazali da zaposlenici koji sjede uz prozor tijekom radnog dana rade 15 posto više vremena od druge skupine, koja više vremena provodi na telefonu i u druženju s kolegama. Vjeruje se da je komunikacija s kolegama nesvjestan pokušaj orijentiranja u vremenu i prostoru te uspostavljanja ravnoteže cirkadijskog ritma, koji bi očito bez te doze socijalizacije (kao neizravne zamjene za dnevno svjetlo) bio ugrožen. Cirkadijski ritmovi su fizičke, mentalne i ostale promjene u ponašanju koje prate dnevne cikluse. Reagiraju na izmjene svjetlosti i tame u okolini organizma. Spavanje i budnost su primjer aktivnosti koje su vezane za cirkadijski ritam.
Istraživači na Interdepartmental Neuroscience programu na Sveučilištu Northwestern u Chicagu tvrde kako je štetan utjecaj rada u okruženju bez prozora univerzalni fenomen. Studija objavljena u časopisu Sleeep pod nazivom 'Utjecaj izloženosti dnevne svjetlosti na radnom mjestu na spavanje, tjelesnu aktivnost i kvalitetu života" zaključuje da postoji snažan odnos između izloženosti dnevne svjetlosti na radnom mjestu i spavanja, aktivnosti i kvalitete života uredskih radnika. U usporedbi sa zaposlenicima u uredima bez prozora, oni koji borave na radnom mjestu s prozorom primili su 173 posto više prirodnog svjetla tijekom radnog dana i noću spavali u prosjeku za 46 minuta više. Oni koji rade u prostorijama bez prozora imaju niže rezultate od svojih kolega, a kada se mjere rezultati vezani uz tjelesne probleme i vitalnost.
'Opseg u kojem izloženost dnevnoj svjetlosti utječe na uredske radnike je izvanredan', izjavio je koautor studije Ivy Cheung, doktor neuroznanosti na Sveučilištu Northwestern. 'Kvaliteta života i spavanja zaposlenika može se poboljšati projektiranjem radnih prostora koji su više izloženi dnevnom svjetlu i manje onom umjetnom', tvrdi Cheung.
