Ako tražiš savjete kako ostati sretna i zdrava, inspiraciju potraži u skandinavskom stilu života. Nije da Hrvati ne znaju uživati u životu, ali Šveđani osim što prednjače u elegantnom stilu interijera, puno pažnje posvećuju i svom odnosu s prirodom. Godinama su u samom vrhu najsretnijih nacija prema World Happiness Reportu.
Dobra ravnoteža između privatnog i poslovnog života najvažnija je za očuvanje zdravlja i sreće, a Švedska je poput drugih nordijskih zemalja, često hvaljena zbog svoje napredne socijalne politike usmjerene na poboljšanje blagostanja građana. Neke od politika zemlje uključuju velikodušan porodiljni i očinski dopust, subvencioniranu skrb za djecu i fleksibilan rad, bez obzira na visinu plaće ili radno mjesto. Skandinavski pristup životu je nešto što svi možemo naučiti i imati koristi. Otkrivamo neke od svakodnevnih navika Šveđana koje njihov stil života čine kvalitetnim.
Fika - svakodnevna pauza za kavu i kolač
Fika je svakodnevni društveni ritual u Švedskoj tijekom kojeg se odvaja vrijeme za kavu i kolač. Šveđani bez obzira koliko predano radili, uzmu predah od dvadesetak minuta za kavu i kolač i to se zove fikapaus. I istraživanja su na njihovoj strani, pokazalo se da redovite pauze povećavaju produktivnost jer tijelo i mozak dobivaju priliku da se regeneriraju. Riječ Fika je originalno je izvedena iz riječi kaffi, što znači kava. Ali, to ne znači da se za vrijeme te pauze pije samo kava, to može biti i čaj ili neki drugi napitak, naglasak je na predahu, iako su Šveđani među prvima u svijetu po potrošnji kave. U Švedskoj se radi i posebne zabave u čijem je središtu - kava, pod imenom 'kafferep'. Na takvim zabavama se poslužuje najmanje sedam vrsta domaćih peciva i kolača. Tradicija Fike smatra se važnim dijelom švedske kulture.
Dom kao utočište
Šveđani svoj dom doživljavaju kao utočište, mjesto za opuštanje i odmor što se odražava u dizajnu njihovih interijera. Osnovni postavke skandinavskog dizajna je odabir umirujuće boje zidova (maglovite sive, svjetlo zelene, smirenih plavih nijansi). Prostor vole oplemeniti neobičnom podnom lampom i ukrasnim ili umjetničkim predmetima na zidovima, a nit vodilja pri uređenju je - manje je više. Također vole sobno bilje jer osim što je dekorativno pridonosi boljoj kvaliteti zraka.
Lagom ili životni balans
Uravnotežen način života ili lagom na švedskom, ključna je komponenta sreće. Lagom je područje u kojem se Šveđani ističu jer shvaćaju važnost zdrave ravnoteže u životu. Ne dopuštaju da ih zaokupi jedan aspekt života, umjesto toga nastoje osigurati da za svako područje svog života osiguraju dovoljno vremena i pažnje. Na primjer, ako zbog nekog važnog poslovnog projekta moraju ostajati na poslu dulje pobrinu se da provedu opuštajući vikend kod kuće. Ili, ako rade sjedilački posao, onda redovito vježbaju nakon posla ili vikende provode aktivno. U Švedskoj je skromnost stvar pristojnosti, a elitizam se smatra politički nekorektnim.
Tipične drvene crvene kuće u gradu Karlskrona
Važnost sporta i boravka u prirodi
Bez obzira na doba godine, Šveđani dobar dio slobodnog vremena provode na otvorenom. Ljeti to znači odlazak u ljetnu kuću (često tradicionalnu drvenu kućicu koja je obiteljsko nasljeđe). Gotovo svatko ima ljetnu ladanjsku kuću ili poznaje nekoga tko je ima. Ti su domovi generacijama često bili u obiteljima. U te kuće odlaze s obiteljima ili prijateljima i bave se vrtlarstvom, šetnjom šumom ili popularnim ploggingom ( u definiciji sport u kojem osoba joggira prirodom i usput sakuplja otpad koji nalazi uz put kojim trči). Zimi Šveđani izlaze na snijeg i led kako bi se prepustili tradicionalnim i modernijim sportskim aktivnostima i kako bi uživali u šetnjama na svježem zraku s obitelji. Djeca provode dio svakog školskog dana na otvorenom, bez obzira na vrijeme. Svježi zrak smatra se jednako važnim kao i učenje o zaštiti i brizi za prirodu. Djecu se potiče da se bave sportom pa je 68 posto mladih između 13 i 15 godina učlanjeno u neki sportski klub, prema Nordic Pointu. Šveđani su tradicionalno farmeri, lovci i relativno kasno su počeli živjeti u gradovima, tek koncem 19. stoljeća tako da su zadržali tu bliskost s prirodom. Imaju veliku ljubav i poštovanje prema svojoj prošlosti, a povratak prirodi približava ih njihovim korijenima i samima sebi.
Za plogging naziv dolazi od engleske riječi jogging i švedske riječi plocka upp, koja u prijevodu znači "pokupiti", u ovom slučaju - smeće
Početkom rujna u zagrebačkoj plogging utrci moći ćeš sudjelovati i ti!
Ako si već iskusna u ploggingu ili ga tek želiš isprobati, svakako zabilježi 11. rujan u kalendar. Upravo tada se u Gradskom parku Bundek u organizaciji 24sata i missZDRAVA održava Ekotlon utrka u ploggingu. Utrka je prilagođena svima: za iskusne trkače tu je maxi plogging staza dugačka čak 5 kilometara, a za one kojima je to predugačko ili će doći s mlađom djecom, tu su midi plogging staza od 2 kilometra i mini plogging staza dugačka tisuću metara. Za duže staze od 5 i 2 km kotizacija iznosi 40 kn, dok je obiteljska kotizacija za mini stazu 60 kn. Utrka ima i humanitarni duh pa će tako ukupan iznos od prodaje kotizacija biti utrošen za nabavu opreme koju doniramo Dječjem vrtiću Petrinjčica u Petrinji.
Dođite 11. rujna na Bundek na najveću plogging utrku u Hrvatskoj! Prijavite se OVDJE jer će ukupan iznos od prodaje kotizacija biti utrošen za nabavu opreme koju doniramo stradalom Dječjem vrtiću Petrinjčica, a pratiti nas možete i na društvenim mrežama. Ponosni partneri projekta su Konzum, adidas, INA, HEP, OTP banka i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt podržava Bigbelly SMART SOLUTIONS FOR CITIES.
