Količina ribe u Jadranu je prepolovljena, a to osjećaju svi oni koji od mora žive. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita ponudila je rješenja za oporavak Jadrana, o čemu je više rekao Mosor Prvan, povodom primanja dm green city project nagrade za kratki edukativni dokumentarni film "Mali vodič za velike ribe"
Ekološka inicijativa dm green city project završila je dodjelom priznanja za osam projekata koji su prema ocjeni žirija najviše doprinijeli zaštiti okoliša u posljednjoj godini. Na svečanoj dodjeli, održanoj 19. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin, nagrade je uručio zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, ujedno i predsjednik stručnog žirija Hrvoje Dokoza. Kratki edukativni dokumentarni video Udruge Sunce, Mali vodič za velike ribe koji obrađuje temu prekomjernog izlova i nudi rješenja za opstanak hrvatskog ribarstva osvojio je prvu nagradu u kategoriji Eko dokumentarni film kao i Grand Prix, nagradu za ukupnog pobjednika u svim kategorijama. Prema odluci žirija među kojima je bio i portal Zdrava Krava "Mali vodič za velike ribe", poslao je najglasniju ekološku poruku.
Udruga Sunce za vedriju budućnost Jadrana
Udruga Sunce je profesionalna organizacija civilnog društva koja se bavi pitanjima zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja, zapošljava 10 stručnjaka iz područja biologije, kemije, geologije, zaštite okoliša, okolišnog prava i ekonomije. Sunce postoji od 1998. godine i trenutno je jedna od vodećih organizacija ovog tipa u Hrvatskoj i regiji, a 2008. dobila je i međunarodno priznanje, WWF Award for Conservation Merit koju dodjeljuje Svjetski fond za zaštitu prirode, za zasluge na području zaštite prirode, osobito zbog uloge u proglašenju Lastovskog otočja parkom prirode.
"Nagradu smo dobili za kratki film Zone bez ribolova 'Mali vodič za velike ribe' čime smo željeli poslati poruku o zabrinjavajućem stanju ribljeg fonda u Jadranu, ali istovremeno ponuditi i konkretno rješenje za njegovu obnovu, a koje je temeljeno na čvrstim znanstvenim osnovama. Naš film je samo dio velikog, četverogodišnjeg projekta 'Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Jadranu' koji smo provodili od 2009. do 2013. godine, a njegov glavni cilj bio je izrada prvih planova upravljanja za Nacionalni park Brijuni, Park prirode Telašćica i Park prirode Lastovsko otočje u čemu smo na kraju i uspjeli", objasnio je Mosor Prvan dipl. ing. biologije i ekologije, član Upravnog vijeća Parka prirode Telašćica, član Odbora za praćenje provedbe Operativnog programa za ribarstvo RH, zaposlen kao stručni suradnik u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, stipendist Klaus Toepfer Fellowship programa stručnog usavršavanja za vodeće mlade stručnjake u zaštiti prirode koju provodi Federalna agencija za zaštitu prirode Savezne republike Njemačke.
Previše ribara, a premalo ribe
Mosor Prvan kaže da se zadnjih 25 godina nije sustavno ni odgovorno gospodarilo resursima mora i da smo danas prisiljeni uništavati ribarske brodice jer je ribara previše, a ribe premalo: "Stvar je vrlo jednostavna - iz mora smijemo uzeti samo onoliko koliko more može obnoviti. Sve preko toga vodi u prelov, odnosno u onu situaciju u kojoj se sada nalazimo. Kako su dva talijanska znanstvenika to lijepo opisala 'velika ribarstvena proizvodnja Jadrana evoluirala je u iscrpljenju proizvodnju kojoj prijete cvjetanje mora, eksplozije populacija meduza, visoka mikrobna aktivnost i različite anomalije morskog okoliša'. Drugim riječima nerazumno iskorištavanja Jadrana dovelo je do njegovog osiromašenja u svim komponentama. Ono što mi predlažemo, a to je uspostava zona bez ribolova nije ništa novo ni originalno. To je metoda koja se već dokazala u praksi niza drugih zemalja. Uspostavom zone bez ribolova ribljem fondu se omogućava da se unutar zona obnovi, a onda se efektom prelijevanja, jer riba ne zna gdje zona prestaje, obogaćuju ribolovna područja koja sa zonom graniče. To je kao da staviš novac na banku, pustiš da kamate rade za tebe i njih trošiš, a glavnicu ne diraš"
Što trebaju shvatiti i ribari i političari?
Ono što je ključno da shvate i ribari i političari jest da ekosustavi imaju ograničen kapacitet proizvodnje što ga diktiraju biofizička načela pa nikakva želja za što više ribe niti bilo kakav politički pritisak ne mogu proizvesti ni jedan kilogram ribe preko toga. "Samo pametno upravljanje nam može pomoći. Mi se zalažemo za uspostavu sustava upravljanja morem koji integrira znanstvene spoznaje, zaštitu bioraznolikosti te potrebe i vrijednosti ne smo korisnika Jadrana već svih hrvatskih građana", naglasio je Mosor Prvan i objasnio kakva je suradnja Udruge Sunce s nadležnim institucijama: "S nadležnim institucijama surađujemo u onoj mjeri u kojoj zapravo one to dopuštaju. U sektoru zaštite prirode, pa i u sektoru zaštite okoliša Sunce je kroz niz uspješnih projekata u koje smo uključivali institucije javnog sektora izgradilo dobru reputaciju i povjerenje. Tako danas imamo zaista dobru suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, s Državnim zavodom za zaštitu prirode i cijelim nizom drugih institucija u sektoru."
Politički dobro ili politički podobno
Mosor Prvan istaknuo je da je zaštita prirode i okoliša interdisciplinarna struka i bez suradnje sa sektorima turizma, ribarstva, poljoprivrede pa i onih zaduženih za provedbu zakona poput MUP-a ne može se postići krajnji cilj, a to je da se prirodni resursi naše zemlje koriste odgovorno i održivo: "To je dio suradnje na kojem još moramo poraditi i to ne samo mi nego i vladine institucije međusobno. U tim ministarstvima sjede naše kolege, isto tako stručnjaci u svome poslu, i od njih ne očekujemo ništa drugo nego da svoj posao rade kvalitetno, odgovorno i transparentno. To je uglavnom i slučaj, ali često se oni, baš kao i mi, suočavaju s nedostatkom političke volje da se napravi ono što je ispravno umjesto onog što je politički podobno. Međutim lagao bi kada bi rekao da se u zadnjih 15 godina situacija nije drastično promijenila na bolje, posebice kada je u pitanju suradnja vladinog i nevladinog sektora."
Više o dodjeli dm green city nagrada pročitaj ovdje.
Pogledaj nagrađeni film. Klikni ovdje.