Gotovo 200 čimpanza dio je zajednice Ngogo u zapadnoj Ugandi, ali jedna pod imenom Garbo se posebno ističe.
U značajnom otkriću, istraživači su otkrili da ženke čimpanze na zaštićenoj lokaciji Ngogo provode oko 20 % svojih odraslih godina u stanju menopauze te žive i nakon svojih reproduktivnih godina. Ova otkrića kompliciraju misterij zašto određene vrste, uključujući ljude, doživljavaju menopauzu iz praktične i evolucijske perspektive piše The Washington Post.
“Nitko ne bi pretpostavio da je menopauza nešto što će se ikada primijetiti kod čimpanza. Sada znamo za ekološke i društvene uvjete koji su potrebni da bi do menopauze moglo doći", rekao je Brian Wood, autor studije.
Čimpanze u zatočeništvu već su pokazivale znakove menopauze, no istraživači nisu mogli dokumentirati slično ponašanje kod čimpanza u divljini. Dio razloga, kažu autori, može biti taj što većina ženki čimpanza ne živi dovoljno dugo da bi dosegla biološku fazu u kojoj se više ne razmnožavaju.
"Većina populacija čimpanzi ne doživi 50 godina zbog nedavnih negativnih utjecaja ljudi", rekao je Kevin Langergraber, autor studije i antropolog na Sveučilištu Arizona State. Na primjer, bolesti koje ljudi šire, poput obične prehlade, mogu uništiti populaciju čimpanzi.
No, u utočištu Ngogo čimpanze živi puno dulje, a među njima je i Garbo, ženka stara oko 67 godina koja prolazi kroz menopauzu. Ona je trenutno najstarija, iako su prije živjele dvije ženke koje su imale 69 godina. Osim Garbo, postoje još dvije ženke stare 63 i 61 godinu. Langergraber je objasnio da ove starije ženke imaju tendenciju da postanu manje društvene i provode više vremena same. Također, gube mišićnu masu, mršave, imaju sijede, bore i pjegice te ćelave, a i zubi im također propadaju.
O istraživanju
Istraživači su tijekom dva desetljeća promatranja prikupili demografske podatke i podatke o hormonima ženki iz spomenute zajednice. Ispitali su stope smrtnosti i plodnosti 185 čimpanza i otkrili da su ženke u prosjeku provele oko jednu petinu svog života u postreproduktivnom stanju.
Također su skupljali i pregledali uzorke urina od 66 ženki u različitim reproduktivnim fazama. Otkrili su da su starije ženke doživjele promjene u hormonima poput gonadotropina, estrogena i progestina, slično kao kod žena koje ulaze u menopauzu. Vrijeme ovih hormonskih promjena također je bilo slično kao i kod žena, postupno se smanjivalo nakon 30. godine i trajalo je sve do oko 50. godine.
Ali objasniti zašto dolazi do menopauze kod čimpanzi i žena puno je teže pitanje. Menopauza je dugo bila zagonetka za znanstvenike pa su se često pitali zašto životinje mogu živjeti i nakon reproduktivnih godina, a čini se da se odgovori razlikuju između čimpanzi i žena.
"Hipoteza bake"
Jedna od vodećih teorija je da starije žene prestaju imati djecu kako bi mogle pomoći u podizanju potomaka svoje djece, poznata kao "hipoteza bake". Ali to nije slučaj za čimpanze jer se ženke odsele od svojih majki i zapravo se više nikad ne vide. Majka bi mogla pomoći svom muškom potomku u podizanju njegovog potomstva, ali prethodne studije su pokazale da nije tako. Zbog toga su istraživači dali novu hipotezu reproduktivnog parenja. Prema toj hipotezi starije ženke koje postaju neplodne daju mlađim ženkama bolje šanse za razmnožavanje, ukoliko su šanse za parenje ograničene.
Unatoč tome, neobična sličnost mogla bi rasvijetliti kako je menopauza evoluirala kod ljudi. S obzirom na to da su čimpanze naši najbliži rođaci, ovi rezultati sugeriraju da bi preživljavanje u postmenopauzi moglo biti osobina prenesena od zajedničkog pretka prije nekoliko milijuna godina. Ali možda se ta osobina od tada pojavila samo pod određenim okolnostima, poput onih koje omogućuju dug životni vijek.
"Sposobnost produljenog života nakon reprodukcije mogla je postojati u širokom rasponu kod naših majmunskih predaka", rekla je bihevioralna ekologinja Phyllis Lee, koja nije bila uključena u istraživanje. "Taj potencijal za produženje mogao bi biti temelj univerzalne osobine menopauze koju tek sada vidimo kod žena".
No, još uvijek postoje pitanja o tome koliko je menopauza raširena u populaciji čimpanzi. Na primjer, znanstvenici žele znati jesu li stope preživljavanja u Ngogou iznimke koje su dovele do menopauze. Ili su relativno niske stope preživljavanja na drugim lokacijama divljih čimpanza odstupanje u usporedbi s prošlom evolucijskom poviješću čimpanzi? "Mislim da će ova studija dovesti do širenja i većeg uvažavanja više različitih čimbenika koji su mogli utjecati na evoluciju u našoj vrsti", rekao je Wood.
