Uzimam manje kalorija, a debljam se

Po svemu sudeći opća nutritivna kvaliteta se može izraziti kao broj što je blisko nutritivnom indeksu kvalitete koji se izražava na skali od 1 do 100, a to znači što je veći broj na skali to je namirnica kvalitetnija. Nadam se da nitko ne misli kako je 2000 kalorija dnevno od Twinkies Diet, odnosno hrane od čistih kalorija identična, Mediteranskoj hrani u istoj vrijednosti od 2000 kalorija. Isto tako ne treba sumnjati da se mediteranskom prehranom može udebljati ako se ta količina konzumira u vrijednosti od 4000 kalorija. I kvantiteta i kvaliteta kalorija važne su za metabolizam organizma.

Razlika između stvarnih i kalorija na etiketama

U praksi se događaju naizgled čudne stvari, stručni časopis American Journal of Clinical Nutrition, objavio je podatke za SAD iz kojih je vidljivo da unos kalorija opada, ali se opasno stanje pretilosti ne smanjuje. Izgleda da se iza takvih nelogičnih podataka krije veliki misterij u balansu energije što bi značilo da manje energije ne znači i manje debljine. Ali očito da je "kvaka" u nekom previdu ili namjernom smanjivanju kalorijske vrijednosti. Primjerice, pogledaj posljednju TV reklamu Coca Cole čija je poruka da slobodno pijemo, budemo sretni i ne brinemo za kalorije iz poznate tamne tekućine.

Oni nam tako lansiraju limenku od 12 unci (340 mililitara) koja sadrži 140 kalorija. Zatim mi pokušamo umjerenom aktivnosti sagorjeti tih 140 kalorija, a matematičari su izračunali da nam za to treba 37 minuta. Međutim, Coca Cola nije rekla za koliko vremena treba popiti tih 140 kalorija, iako mi iz iskustva znamo da je za to potrebno svega desetak sekundi. Pogledajmo sada inverziju ove situacije, tako da pijenje iste količine Coca Cole zamijenimo kalorijama sagorenim za 37 minuta pomoću umjerene aktivnosti. Trebat će nam puno više vremena, oko sat i 15 minuta, što znači da ono reklamiranje "pij i budi sretan", ne funkcionira. Očito da postoji razlika između deklariranih kalorija na etiketi i stvarnih kalorija. 

Proizvođači manipuliraju nama

Često kalorije organskih kiselina uopće nisu uzete u obzir (7 kcal/100 g). Primjerice, ustanovljeno je kontrolom jogurta koji nosi naziv 'niskokalorijski' i na deklaraciji piše da sadrži 0,9 posto masti, da sadrži više masti od navedenih vrijednosti. Prema tome mislim da je preporuka 'kupuj niskokalorijske proizvode' potpuno besmislena jer tako nećeš smanjiti svoj kalorijski unos, a možeš ga čak i povećati. Ne želim reći da industrija vara potrošača, ali da ga manipulira, to je sasvim izvjesno.

Iz ove zakučaste situacije ima izlaza, naime, možeš piti Zero Coca Colu koju ćeš naravno platiti više. Treba shvatiti da je popularna Coca Cola rađena kao 'tailor-made' proizvod za milijarde ljudi gdje sitna manipulacija puno znači kompaniji, a gotovo ništa potrošačima. Ako optužiš popularnu Coca Colu da je krivac za pretilost, od marketinga ćeš dobiti solomonski odgovor kako te nitko ne prisiljava da je piješ. I još nešto, kompanija nije zadužena za tvoje zdravlje već tvoj liječnik pa se obratiti na tu adresu. Pročitaj sedam činjenica o brojanju kalorija.

Prazne i 'praznije' kalorije

Ostaje međutim činjenica da su kalorije Coca Cole – prazne kalorije i da nikako ne doprinose tvom zdravlju jer nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. Slično se odnosimo prema kalorijama krumpirovog čipsa ili gaziranih napitaka. Mnogi čips toliko vole da kad krenu s grickanjem ne mogu stati i onda optužuju industriju za preradu krumpira i vlasti koje su dopustile da takav  proizvod dospije na tržište. Iako se također radi o praznim kalorijama, u prženim krumpirima ipak ima nešto malo nutritivne vrijednosti, unatoč tome što je proizvod u cijelosti nezdrav. Bilo bi jako teško izračunati koliko zapravo mjesečno konzumiramo tih praznih kalorija i kad bi nam to netko stavio na papir bili bismo šokirani.

Svi proizvodi iz kategorije 'snack' i 'fast' koji se pakiraju u celofanske vrećice obiluju praznim kalorijama i nesumnjivo doprinose epidemiji pretilosti. Slažem se da pretilosti kumuje sve manje kretanja i ta će se situacija pogoršavati jer se mehanizacija i digitalizacija uobičajenih poslova intenzivno nastavlja. Pred kompjuterima sjede ne samo odrasli već i djeca, a to ima svoju cijenu. Ali mislim da je kontrola kalorijskog unosa i dalje ključna, a tu nema drugog rješenja nego da se standardna količina obroka – prepolovi. Nisam siguran da će to biti dovoljno.

Mehanizmi kontrole nisu dovoljni

Što se tiče istraživanja, svi znamo što su projekti, kako se planiraju i tko ih plaća. Prema tome možemo pretpostaviti što se od njih očekuje. Tome u prilog govore i rezultati posljednjeg istraživanja koje sam spomenuo, oni pokazuju da kalorijski unos opada, a pretilost raste. Između 1974. i 2004. prosječni kalorijski unos u SAD-u se povećao za 314 kalorija dnevno, a od 2004. godine je pao za 74  kalorije dnevno. Po logici to bi se trebalo odraziti na usporavanje pretilosti, ali kao i uvijek teorija je jedno, a praksa drugo. Očito da pad u unosu kalorija mora biti drastičan da bi došlo do vidljivijeg usporavanja pretilosti

Ima i drugih čimbenika koji se zaboravljaju. Mi definiramo pretilost pomoću Indeksa tjelesne težine (BMI) kod čega je raspon od 18 do 25 normalna težina, raspon od 25 do 30 je pretjerana težina, a kad je BMI preko 30 govorimo o pretilosti kao bolesnom stanju. Pouzdano znamo da BMI nije idealan način mjerenja i da su podaci tako mjereni nepouzdani pogotovo kad se uzmu u obzir osobe u graničnim područjima, kad se radi o bodybuilderima i nekim drugim kategorijama ljudi. Na golemi pritisak potrošača iz cijelog svijeta Coca Cola je izbacila prvo Diet Colu a zatim i Coca Colu Zero, ali nije izbacila klasičnu Coca Colu kao i druge gazirane napitke iz njene velike palete. Što god se od strane FDA i drugih agencija nametne kao mehanizam kontrole, ova kompanija će se prilagoditi ako treba oni će sponzorirati Olimpijske igre pa i istraživanje pretilosti.

Ako ti je potrebna pomoć oko kontrole unosa kalorija, potraži je ovdje.