Oko isprekidanog posta (Intermittent fasting) jedne od najpopularnijih dijeta posljednjih desetak godina stručnjaci su podijeljeni. Jedni su dijetu slavili dok su drugi smatrali da nisu dovoljno istraženi dugoročni učinci na zdravlje. Rezultati nove studije provedene na životinjama pokazali su da iako post može biti dobar za vaš struk, može smanjiti šanse za začeće.
Stručnjaci sa Sveučilišta East Anglia u Norwichu u Engleskoj istraživali su kako je vremenski ograničen post utjecao na reprodukciju zebrica (mužjaka i ženki) vrsta tropske ribe iz porodice Cyprinidae. Zebrica se često koristi u istraživanjima vezanim za ljudsko zdravlje, jer je njihova genetska struktura uvelike slična ljudskoj i imaju visoku stopu reprodukcije, piše Mail Online.
Ono što zabrinjava iz ovog istraživanja je što je plodnost bila smanjena čak i kada su se ribe vratile svojoj uobičajenoj prehrani.
U časopisu, Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, istraživači su zaključili da ovo otkriće poziva na pažljivu procjenu učinaka povremenog posta na plodnost. Znanstvenici su mjerili i proizvodnju sperme i jajnih stanica te kvalitetu dobivenog potomstva. Uzeli su 12 mužjaka i 12 ženki riba i hranili ih normalno. Dok je druga grupa od 18 ženki i mužjaka stavljena u grupu koja je postila. Nakon 15 dana, izgladnjivane ribe vraćene su na normalnu prehranu. Kako bi se testirala reproduktivna izvedba, 30 mužjaka i 30 ženki upareno je nasumično sedmog, 15., 21., 28. i 35 dana s ribama suprotnog spola iz 'opće populacije'. Ribe su tada dobile najviše pet sati da se mrijeste. Ako nisu uspjele, dobile su druge partnere i proces je ponovljen sljedeći dan. Sperma svakog od 30 mužjaka također je sakupljena sedmi, 15, 21. i 35. dan, dok su jajašca procijenjena nakon dva i 24 sata.
Istraživanje je bilo usredotočeno na tri ključna pitanja: kako pojedinci raspoređuju resurse nakon ponovnog hranjenja između somatskog održavanja, plodnosti i kvalitete potomstva? Razlikuju li se ti odgovori između žena i muškaraca? I imaju li razdoblja posta i ponovnog hranjenja različite učinke na životne karakteristike potomaka kao što su preživljavanje i rast?
Znanstvenici su otkrili da su ženke koje su bile podvrgnute dijeti povremenim postom u prosjeku pokazale značajno nižu reprodukciju sedmi i 15. dan. "To je rezultiralo smanjenim ukupnim brojem potomaka za ženke", objasnili su. Smanjen broja potomaka ostao je i kad su se ribe vratile uobičajenoj prehrani, a istovremeno je primijećeno da su ribama narasle peraje. Istraživači sugeriraju da bi veće peraje mogle biti znak da tijelo ženki daje prioritet vlastitom zdravlju nakon posta nauštrb svoje sposobnosti reprodukcije. Rezultati navode na zaključak da organizmi mijenjaju svoju strategiju samoodržanja, broja i kvalitete potomaka ovisno o okolišu.
Kod mužjaka je zabilježen pad kvalitete sperme sperme u usporedbi s grupom normalno hranjenih te pad kvalitete spolnih stanica kad su se vratili normalnom hranjenju. Autori studije naglasili su da je metabolizam kod čovjeka i riba različit te da se rezultati dvotjednog gladovanja kod zebrica ne mogu izravno usporediti, ali nadaju se da rezultati naglašavaju važnost potrebe razmatranja učinka posta osim na težinu i zdravlje i na plodnost. Ribe podvrgnute dijeti smanjile su i težinu. Dr. Edward Ivimey-Cook, stručnjak za biološke znanosti i autor studije, rekao je da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo koliko je vremena potrebno da se kvaliteta sperme i jajnih stanica vrati u normalu nakon razdoblja posta.
Zebrice, tropske ribe koje se često koriste za znastvene pokuse
Što je dijeta povremenim postom?
"S medicinske strane brojni svjetski nutricionisti preporučuju povremeni post (tzv. Intermittent Fasting ili IF). Povremeni post može se raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane jedan do dva dana u tjednu (npr. 5:2 dijeta – 5 dana jede se normalno, a dva dana smanji se unos hrane) ili svakodnevni produženi noćni post npr. 16:8 što znači da obroke rasporedite u okviru od 8 sati unutar 24 sata (16 sati ne jedete, 8 sati jedete). Možete provesti i 24-satni post, kako su nekad radile naše bake i kako je to bilo karakteristično za podneblje u kojem živimo tako da npr. jedan dan doručkujete i ručate i onda ne jedete ništa do sljedećeg dana do ručka", objasnila je dr. sc. Jasmina Ćatić, specijalistica internistica i subspecijalistica iz Specijalne bolnice Sveta Katarina.
Dr. sc. Ćatić ističe da post ne mogu provoditi svi. "Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima te osobe s hipoglikemijskim krizama", rekla je.
"Svakodnevni post je učinkovito sredstvo za mršavljenje jer u periodu dok posti, tijelo gladuje i počne sagorijevati nakupljene masnoće", kažu znanstvenici sa Sveučilišta Illinois u Chicagu koji su studiju o ovom načinu prehrane objavili u časopisu Nutrition and Healthy Aging 2018. godine. Kako bi proučili učinke dijete, znanstvenici su radili s 23 pretile žene prosječne dobi 45 godina i indeksa tjelesne mase (BMI) oko 35. Između 10 i 18 sati jele su bilo koju vrstu hrane u željenoj količini no preostalih 16 sati smjele su samo piti vodu ili napitke bez kalorija. Istraživanje je trajalo 12 tjedana. Znanstvenici su utvrdili da su se žene koje su se pridržavale dijete izgubile oko tri posto tjelesne težine, a u prosjeku su unosile 350 kalorija manje. Snizio im se i krvni tlak.
Komentar nutricionistice o prednostima i nedostacima povremenog posta
"Dugi niz godina znanstvenici istražuju blagodati kalorijske restrikcije na zdravlje i dugovječnost. Međutim, istraživanja o učincima povremenog posta novijeg su datuma. Ideja je da se tijekom posta, kada tijelo nema pristup hrani, smanjuje razina glukoze. Samim time snizuje se i razina inzulina što za posljedicu ima oksidaciju masti iz masnih naslaga. Sama ideja nije bez potvrde, ali nažalost riječ je o studijama na životinjama te ponekoj studiji na ljudima, ali s ograničenim brojem ispitanika. Dio odgovora možda nudi i studija objavljena prije par godina u časopisu International Journal of Obesity koja ističe da jedan pristup nije primjeren svima, već da svatko treba osluškivanjem organizma pronaći najbolju metodu povremenog posta za sebe. U bliskoj budućnosti očekujemo još kvalitetnih kliničkih studija koje će rasvijetliti može li povremeni post biti učinkovita strategija u postizanju vitkosti, zdravlja i dugovječnosti", objasnila je Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma i IFMCP iz Funkcionalne medicine.
