Nordijska dijeta potiče od tradicionalne prehrane naroda Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske. Slično kao i mediteranska dijeta, povezana je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, a pomaže i u mršavljenju.
U nordijskoj prehrani naglasak je na lokalnoj, sezonskoj hrani pri čemu dominira voće i povrće. Dijeta je osmišljena prema baltičkoj prehrambenoj piramidi koju je izradila Finska kardiovaskularna udruga, Finska udruga dijabetičara i Sveučilište Istočne Finske. U toj je piramidi od voća najzastupljenije ono bobičasto.
Naglasak je i na masnim ribama poput haringe, skuše i lososa, ali i onim manje masnim kao što su bakalar i iverak. Također su zastupljene mahunarke, sve povrće i cjelovite žitarice, uključujući ječam, zob i žito. Finska nutricionistička akademija ističe kako je najbolja stvar kod ove dijete redukcija unosa mesa. Druga je prednost to što se potiču lokalne i svježe namirnice koje su uvijek puno zdravije, a i prihvatljivije za okoliš.
Najveća razlika od mediteranske dijete je u ulju koje se koristi. Umjesto maslinovog, nordijska dijeta uključuje ulje uljane repice, no ono mora biti hladno prešano. Ono je, isto kao i maslinovo, bogato nezasićenim masnim kiselinama što doprinosi zdravlju srca jer podiže dobar kolesterol (HDL), dok istovremeno spušta onaj loš (LDL). Iako nordijska dijeta nudi vrlo zdrave smjernice u odabiru namirnica, ona ipak ne kaže ništa o tome koliko bi se hrane trebalo pojesti.
Stoga uvijek sama moraš pratiti koliko hrane unosiš, a kada jedeš kvalitetne namirnice i to postaje lakše. Nordijska dijeta ima dugu tradiciju, no u posljednjih nekoliko godina poznati su je kuhari iz tih zemalja pokušali učiniti i gastronomski zanimljivijom. Tako pokušavaju potaknuti ljude da jedu čim više hrane iz divljeg uzgoja i ulova, jer je ona mnogo bogatijeg okusa, a također je i bogatija nutrijentima.
Tipičan jelovnik nordijske dijete izgledao bi otprilike ovako:
- Za doručak se jede suho voće, žitarice, bobičasto voće i fermentirani mliječni proizvodi poput sirutke ili kefira.
- Ručak je općenito lagan, a sastoji se od zrnatog kruha, salata, fermentiranog povrća poput krastavaca, ribe poput haringe i jaja. Ručak obiluje povrćem, a prednost imaju korjenasto povrće i zemljani okusi kao što su oni iz gljiva.
- Za večeru se također jede riba, ali se može uvrstiti i meso.
Kada se na meniju nađe meso, ono se jede u manjim količinama i važno je da je iz divljeg ulova ili organskog i lokalnog uzgoja. Baš kao i za ručak, važnu ulogu ima povrće koje mora količinski nadići meso ili ribu. Na vrhu nordijske prehrambene piramide nalaze se slatkiši od šećera i crveno meso, koji bi trebali biti najmanje zastupljeni. Ankete su pokazale da nordijski narodi ove namirnice jedu izrazito rijetko. Kao i u svakoj dijeti, šećera se dobro kloniti.
Riba i meso
Riba je vrlo važna i u nordijskoj dijeti skoro da je potpuno zamijenila meso. Ribe koje se tamo jedu uglavnom su losos, bakalar i haringa. No one i dalje u piramidi dolaze tek nakon žitarica, a u obroku bi ih ipak trebalo biti manje nego povrća i žitarica. Životinjske masti koje dolaze iz proizvoda poput sira, maslaca i jaja, jedu se u nordijskoj dijeti, no nalaze se blizu vrha piramide jer s njihovim unosom trebamo biti oprezni i ne pretjerivati. Kada se na meniju nađe meso, i ono se jede u manjim količinama.
Mliječni proizvodi
Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi jedina su pića u piramidi. Oni su izvrstan izvor kalcija u nordijskoj prehrani i jedini napici koji se smatraju zdravima, osim vode. Fermentirani mliječni proizvodi najvažnija su namirnica u nordijskom doručku, a kombiniraju se s voćem i žitaricama. Krumpir spada na posebno mjesto u nordijskoj dijeti, izuzet je od ostalog povrća i pridružen je cjelovitim žitaricama. Ove namirnice trebale bi se jesti svakodnevno, no u puno manjim količinama nego voće i povrće koje zauzima najviše mjesta u baltičkoj prehrambenoj piramidi.
Voće i povrće
Na dnu piramide se uz voće, naravno nalazi i obilje povrća. Prema nordijskoj dijeti dobro je jesti sve raznovrsno povrće, no ipak je veći naglasak stavljen na korjenasto povrće, poput mrkve, cikle ili korabe, te kupusnjača. Povrća za ručak i večeru treba biti najviše na tanjuru, više od mesa ili ribe. Bobičasto voće je među najzdravijim voćem i stoga je vrlo zastupljeno na dnu nordijske dijetalne piramide. Preporučuje ga se jest kao grickalice, za međuobrok, a jedan je od glavnih sastojaka doručka kao dodatak žitnim pahuljicama. Preporučuje ga se jest kao grickalice, za međuobrok, a jedan je od glavnih sastojaka doručka kao dodatak žitnim pahuljicama.
