Dijeta 8676 prikaza 25. veljače 2016.

Metabolička dijeta s mesom i jajima

Metabolicka_Dijeta
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Kanadski liječnik Mauro Di Pasquale nakon 40 godina iskustva u sportu, medicini i nutricionizmu osmislio je metaboličku dijetu koju je opisao u istoimenoj knjizi. Radi se o još jednoj dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata u kojoj važno mjesto zauzimaju dodaci prehrani

Autor ambiciozno navodi kako je njegova dijeta "Sveti gral" svih dijeta i instant-rješenje za sve dosadašnje dijetne dileme. 

Kako započeti dijetu?

Metabolička dijeta može se započeti na dva načina – može se usvojiti brzo i započeti sa striktnom dijetom s niskim udjelom ugljikohidrata ili se postupno započinje s manje restriktivnim planom prehrane.

1. Brzi start metaboličke dijete

Za one koji se odluče za brzo usvajanje dijete, dr. Di Pasquale propisuje dva do četiri tjedna na dijeti s iznimno niskom količinom ugljikohidrata kako bi provjerili kako podnose takav način prehrane.

Ako je subjektivni osjećaj sljedbenika dijete zadovoljavajući, nakon tog perioda prelazi na petodnevni plan dijete s malo ugljikohidrata, koje slijede dva dana "odmora" kada se konzumira tri do pet puta više ugljikohidrata, a to se odnosi na dane vikenda.

2. Postupni ulazak u metaboličku dijetu

Za one koji ipak žele polaganije krenuti s metaboličkom dijetom propisuje se umjeren unos od 20 – 25 % energije iz ugljikohidrata, što je još uvijek dvostruko manje od konvencionalnih preporuka. Dr. Di Pasquale smatra da je na taj način lakše utvrditi koja je to optimalna količina ugljikohidrata potrebna za adekvatno funkcioniranje organizma.

Osluškivanje reakcija svoga tijela

Bez obzira na način koji sljedbenik ove dijete odabere za početak, ključno je osluškivanje signala koje tijelo šalje tijekom provođenja dijete. Pritom se osluškuje uglavnom subjektivni osjećaj umora i iscrpljenosti, a ako je osjećaj umora prisutan, preporučuje se postupno povisivanje unosa ugljikohidrata.

Autor često napominje kako metabolička dijeta nije statički proces nego dinamički napredak u kojemu sljedbenik dijete mora imati aktivnu ulogu ako želi uspjeh. Smatra da osobe koje uspiju ostvariti takvu aktivnu ulogu mogu otkriti mnogo o sebi i svojem metabolizmu i tako postići optimalnu tjelesnu masu i izgubiti suvišno masno tkivo.

Kada jesti?

Tempiranje obroka u metaboličkoj dijeti nije striktno određeno – treba jesti kada osjetite glad. Neke osobe jedu 3 obroka dnevno, dok druge jedu 5 – 6 puta dnevno.

Ne preporučuje se preskakanje obroka jer to može rezultirati snažnom gladi što može biti uzrokom prejedanja i odustajanja od dijete.

U pravilu bi trebalo „prigristi nešto“ svaka 3 sata. Također, autor navodi kako je metabolizam najsporiji rano ujutro i postupno se ubrzava tijekom dana, postiže maksimum u popodnevnim satima i onda ponovno počinje opadati do ujutro.

Autor smatra da se kalorije mogu učinkovitije izgarati imamo li to na umu.

Ne preporučuje se jesti 45 – 60 minuta prije tjelovježbe, budući da energiju valja osigurati za trening, a ne za probavljanje hrane. Takav pristup, tvrdi dr. Di Pasquale, također potiče oslobađanje hormona rasta tijekom tjelovježbe.

Smatra i da nema ništa loše u treniranju prije doručka jer tijelo posjeduje svoje rezerve, a doručak će se bolje iskoristiti nakon vježbanja. Kao neizostavni pratitelji tjelovježbe preporučuju se raznovrsni dodaci prehrani.

Dodaci prehrani

Autor metaboličke dijete kreirao je svoju liniju dodataka prehrani koje preporučuje kao nadopunu u svim fazama dijete.

Oni su, naravno, siromašni ugljikohidratima, a uključuju:

  • razne praškaste zamjenske obroke,
  • napitke,
  • proteine,
  • aminokiseline,
  • kreatin,
  • sportske pločice

 i slične proizvode koji su uglavnom namijenjeni sportašima.

Primjer jelovnika

Doručak

  • 2 kuhane hrenovke
  • 2 pržena jaja

Međuobrok

  • svježi kravlji sir – 200 g

Ručak

  • tuna u konzervi (iscijediti ulje)
  • 1 rajčica

Međuobrok

  • šaka badema

Večera

  • 200 g piletine
  • zelena salata začinjena s malo maslinovog ulja i aceto balsamicom

Prednosti

Kao i kod svih popularnih dijeta, i iz ove knjige se mogu naučiti brojne činjenice vezane uz hranu i prehranu.

Također, potiče se na tjelovježbu što je pohvalno danas kada većina modernih ljudi nema vremena za bavljenje tjelesnom aktivnošću.

Pohvalno je i poticanje na osluškivanje signala koje nam šalje organizam i mogućnost prilagodbe dijete za svaku osobu koja je želi slijediti. Ipak, dijeta je uvijek u konačnici siromašna ugljikohidratima što dugoročno nije preporučljivo.

Igranje na kartu psiholoških faktora možda može biti korisno kod nekih osoba, ali ne mora kod svih.

Naime, fenomen vikenda koji se čeka s nestrpljenjem kako bi mogli uživati u omiljenoj hrani ne mora biti učinkovit kod svih.

Puno je zdraviji princip svakodnevnog umjerenog uživanja u umjerenim količinama omiljene hrane i takav se princip valja prihvatiti kao način života.

Nedostaci

Metabolička dijeta još je jedna u nizu dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata koju su posljednjih dva desetljeća popularizirali brojni autori na čelu s Robertom Atkinsom.

Takav način prehrane nije u skladu sa službenim nutricionističkim preporukama koje govore kako temelj prehrane trebaju činiti upravo žitarice koje su najbogatije ugljikohidratima.

U striktnoj fazi metaboličke dijete, kada je dozvoljen unos tek 30 g ugljikohidrata dnevno žitarice se gotovo uopće ne mogu konzumirati, a već primjerice jedna čaša kravljeg mlijeka osigurava 10 g ugljikohidrata, što čini jednu trećinu dnevno preporučene količine.

Ketoacidoza kao posljedica manjka ugljikohidrata

Prekomjeran unos proteina može dovesti organizam u stanje ketoacidoze ili „zakiseljavanja“ što predstavlja poseban teret za bubrege i jetru. Smanjenjem unosa ugljikohidrata uskraćujemo organizmu brzo raspoloživi izvor energije. Tijelo se tada okreće drugim izvorima energije, te poseže za mastima.

Ketonska tijela su spojevi koji nastaju kada je tijelo prisiljeno na razgradnju masti kako bi proizvelo potrebnu energiju, a može rezultirati stanjem ketoacidoze.

Ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog akumulacije ketonskih tijela u krvi što izaziva pojačanu kiselost krvi. Budući da je za eliminaciju ketonskih tijela iz organizma potrebno eliminirati i veliku količinu vode, nerijetko dolazi do dehidracije.

Stoga se takav način prehrane ne preporučuje tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Dugoročni učinak metaboličke dijete

Također, svakodnevno konzumiranje mesa i mesnih prerađevina te punomasnih mliječnih proizvoda može imati nepovoljan učinak na lipidni profil.

Nedovoljan unos voća i povrća zasigurno je nedostatak ove dijete. Voće i povrće uz žitarice trebalo bi činiti temelj prehrane, a brojna istraživanja povezala su unos voća i povrća sa smanjenim rizikom od brojnih bolesti.

Kreiranje linije dodataka prehrani koja prati dijetu prokušan je način za zaradu i osim koristi za bankovni račun autora, korisnicima ne osigurava ništa više od onoga što bi im pružila bilo koja druga već dostupna linija proizvoda.

Na kraju, nova istraživanja potvrdila su postulate kako za uspješan gubitak kilograma nije važna vrsta zastupljenih hranjivih tvari, nego ukupni energetski unos. Stoga nema nikakve osnove za zakidanjem tijela za osnovnim gorivom pod izlikom uspješnijeg gubitka tjelesne mase.

Što je dozvoljeno jesti?

Najveći izazov ove dijete je kreirati jelovnik za striktnu fazu dijete kada je dozvoljeno tek 30 g ugljikohidrata dnevno. Samo za usporedbu, konvencionalne preporuke koje opisuje piramida pravilne prehrane propisuju prosječan unos od 300 g ugljikohidrata dnevno, što znači da metabolička dijeta podrazumijeva 10 puta niži unos od preporučenog.

Prehrana podrazumijeva unos namirnica bogatih mastima i proteinima i vrlo siromašnih ugljikohidratima.

Dozvoljene su sve vrste mesa, a posebice se preporučuje:

  • svinjetina,
  • hamburger,
  • biftek i
  • druge vrste crvenog mesa.

Nadalje, preporučuje se:

  • divljač,
  • riba,
  • janjetina,
  • škampi,
  • jastozi,
  • bijelo meso peradi
  • konzervirana tuna, haringe, inćuni i slično.

Dozvoljene su i sve vrste sira, a posebno se preporučuju punomasni sirevi poput Briea, Camemberta, Grojera.

Jaja se smatraju odličnom namirnicom za ovu fazu, a uvijek mogu biti praktična kuhana jaja.

Maslac i biljna ulja preporučuje se kao izvor masnoća. Orašasti plodovi i sjemenke također se smatraju dobrim izvorom masnoća, ali treba paziti na njihov ukupni unos jer sadrže izvjesnu količinu ugljikohidrata.

Slatko je zabranjeno osim ako se ne radi o proizvodima s niskim udjelom ugljikohidrata ili s umjetnim sladilima, a pritom treba izbjegavati fruktozu i sorbitol.

Dijetna pića s umjetnim sladilima smatraju se sasvim prihvatljivima.

Ako vas uhvati želje za slatkim, valja si jednostavno objasniti da samo treba izdržati do vikenda kada je dozvoljen viši unos ugljikohidrata. Autor dijete smatra da je takav način puno lakši za sljedbenike dijete jer ništa nije zabranjeno, samo treba biti strpljiv. Smatra da je takav način poticajan i iz razloga što nam hrana koju volimo može biti poput svojevrsnog motiva, primjerice veselimo se piti od jabuka koju ćemo pojesti za vikend.

Autor tvrdi da osobe koje slijede dijetu dovoljno dugo više nemaju jaku želju za sladoledom i sličnim delicijama.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.