Da bi koža blistala, nije dovoljno izabrati samo pravu kremu, već i poželjne namirnice koje hrane naše stanice i osiguravaju lijep i zdrav izgled. Na svakodnevnom jelovniku trebala bi se naći i porcija rajčica, svježih ili u obliku umaka, koja će podariti koži mekoću, a ujedno i rashladiti cijeli organizam
Biljna ulja, žitarice i med oduvijek su se upotrebljavali u kozmetičke svrhe zbog umirujućeg i protuupalnog djelovanja te sposobnosti obnavljanja tkiva.
Danas se kreme za njegu kože obogaćuju antioksidantima, omega 3 masnim kiselinama, eteričnim uljima i termalnim vodama, a sve zbog činjenice da naše tijelo vapi za ovim esencijalnim mikronutrijentima. S kožom nije jednostavno i trebamo ju hraniti kako izvana (kremama), tako i iznutra (hranom).
Zaštita kože
Ultraljubičaste zrake, cigaretni dim i stres najveći su neprijatelji kože jer uzrokuju povećanu proizvodnju slobodnih radikala, tvari koje izazivaju oksidaciju, tj. oštećenje stanica, a kao posljedica se javlja ubrzano starenje tkiva. Izoflavoni iz soje dokazano čuvaju zdravlje strukture stanica i ''popravljaju'' već nastala oštećenja.
Korisne masnoće i vitamini najbolja su obrana od naborane kože. Vitamini E i F koji su sadržani u maslinovom ulju, orasima, bademima i lješnjacima dragocjeni su za elastičnost tkiva. Starenje kože usporavaju još i riba i integralne namirnice koje su bogate selenom.
Posegni i za šumskim voćem koje sadrži tvari antioksidacijskog učinka te poboljšava cirkulaciju. Za bolju elastičnost stijenki kapilara i bolji dotok kisika u tkiva ne zaboravi na plavu morsku ribu (srdele, inćuni, skuša) koje su bogate omega 3 masnim kiselinama.
Vitamin A prijatelj kože
U prirodi ga nalazimo u formi retinola i karotenoida, od kojih je najpoznatiji beta karoten. Sve su to prethodnici vitamina A, odnosno tvari koje organizam mora ''pretvoriti'' u taj vitamin. Betakaroten je vrlo djelotvoran u prevenciji prolaznog crvenila kože uzrokovanog pretjeranim izlaganjem suncu, tj. ultraljubičastim zrakama.
Karotenoida ima u žuto-narančastom voću i povrću (mrkva, marelica, mango, dinja) te povrću tamnozelenih listova (špinat, blitva, brokula). Kod pretjeranog uzimanja prehrambenih dodataka sa vitaminom A može doći do njegovog pretjeranog nakupljanja u masnim stanicama ispod kože, koje tada dobivaju žućkastu boju.
U kozmetičkim preparatima vitamin A se koristi u obliku retinola i nalazimo ga u većini preparata namijenjenima ublažavanju sitnih bora, nastalih ne samo biološkim starenjem, već i onih uzrokovanih pretjeranim sunčanjem. Osobito je koristan kod hiperpigmentacijskih mrlja.
Ako imaš suhu kožu…
Osnovno pravilo glasi: više tekućine. Idealna dnevna doza je deset čaša vode što otprilike odgovara količini od dvije litre. Jelovnik treba bazirati na juhama, varivima, dosta voća i povrća koji obiluju vodom.
Kao međuobrok mogu poslužiti orašasti plodovi i sjemenke bogate nezasićenim masnim kiselinama koje su korisne za očuvanje staničnih membrana. Dragocjeni saveznici su i neke vrste tropskog voća, poput manga, makadamije i avokada.
Ako imaš masnu kožu…
Namirnicama koje obiluju vlaknima očisti organizam te normaliziraj aktivnost hormona. Integralna riža, soja, grašak, bademi: bogat su izvor biotina (vitamin H) koji sudjeluju u metabolizmu masnoća.
Drugu skupinu namirnica koje su prijatelji tvoje kože čine riba, puretina, špinat, gljive i brokula. Te namirnice sadrže idealnu kombinaciju vitamina B2 (riboflavin) i B5 (pantotenska kiselina) koji potiču cirkulaciju, a imaju važnu ulogu u održavanju hormonalne ravnoteže.
Na svakodnevnom jelovniku trebala bi se naći i porcija rajčice (svježa ili u obliku umaka) koja će podariti koži mekoću, a ujedno zbog velike količine kalija i rashladiti cijeli organizam. Osim toga, ima prirodno adstringeno djelovanje koje spriječava prekomjerno lučenje žlijezda lojnica.
Ako imaš osjetljivu kožu…
Da bi se smirili upalni procesi na koži osim svježeg sezonskog voća i povrća uzimaj tonik od aloa vere. Dragocjene su sve namirnice koje imaju antioksidativno djelovanje: kupine, borovnice, grožđe, maline šljive, blitva, kupus, špinat, rajčice itd. Dobro je znati da je učinkovitost antioksidanata sadržanih u voću i povrću ovisna o njihovoj svježini. Bioflavoni, tj. biljni pigmenti koji daju boju ovim namirnicama, vrlo su osjetljivi i propadaju u roku od 12 do 24 sata. Osim toga, ukoliko je loše stanje crijevne mikroflore, manja je i njihova apsorpcija.
Dnevni jelovnik
Nakon buđenja: 2,5 dcl vode sa koncentratom aloa vere
Doručak: voćni frape sa dodatkom sojinog proteina (dinja, fermentirani mliječni probiotik, zobene posije)
Međuobrok: šalica zelenog čaja, 4 badema
Ručak: juha od rajčice, srdele na žaru, blitva lešo, šnita raženog kruha
Međuobrok: zdjelica bobičastog voća
Večera: losos na žaru, zdjelica sezonske miješane salate (rajčica, rikula)
I
nezaboravnih 10 čaša vode!
