Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) ili jednostavnije želučani refluks predstavlja vraćanje želučanog sadržaja natrag u jednjak ili usta. Simptomi GERB-a su i žgaravica, povraćanje i bol pri gutanju, a najjednostavnija metoda ublažavanja simptoma je promjena nekih životnih navika i prehrane
Refluks je normalni proces koji se može javiti u zdrave dojenčadi, djece i odraslih osoba. Tada se većinom radi o kratkim epizodama koje ne izazivaju teže simptome ili komplikacije. Nasuprot tome, osobe s GERB-om imaju dugotrajne simptome poput žgaravice, povraćanja ili boli pri gutanju, koji nastaju kao posljedica refluksa. Teži oblik refluksa želučane kiseline može čak oštetiti i glasnice.
Kada jedemo, hrana se prenosi od usta do želuca kroz jednjak, duguljastu strukturu koja je u odraslih dugačka približno 25 cm i široka 2,5 cm. Jednjak je građen od slojeva mišića koji se šire i stežu kako bi omogućili pokretanje hrane do želuca u valovitim pokretima koji se nazivaju peristaltika.
Na donjem kraju jednjaka, na mjestu gdje se spaja sa želucem, nalazi se kružni mišić koji nazivamo gastroezofagealni sfinkter. Nakon što smo progutali zalogaj, spomenuti sfinkter se opušta kako bi hrana ušla u želudac i potom se ponovno kontrahira kako bi se spriječilo vraćanje hrane u jednjak. GERB se najčešće razvija usljed oslabljene funkcije ezofagealnog sfinktera, kružnog mišića koji predstavlja svojevrstan ventil između jednjaka i želuca. Međutim, kada sfinkter oslabi, ili kada se opušta u pogrešno vrijeme, sadržaj želuca vraća se iz želuca u jednjak.
Oštećenja jednjaka u pravilu se događaju kada se kiselina vraća u jednjak i usta učestalo, ili kada je povećana kiselost želučanog sadržaja, ili jednjak nije u stanju brzo raščistiti kiseli sadržaj. Najčešći simptomi koji se vezuju uz želučani refluks su žgaravica, povrat želučanog sadržaja u ždrijelo, bol u prsima i teško gutanje. Terapija GERB-a usmjerena je na olakšavanje spomenutih simptoma.
Promjene načina života
Jedna od najjednostavnijih metoda ublažavanja simptoma GERB-a odnosi se na promjene nekih životnih navika. Evo najvažnijih mjera koje valja poduzeti:
- Ukoliko imaš prekomjernu tjelesnu masu, smršavi! Pretilost i prekomjerna tjelesna masa povećavaju rizik za razvoj GERB-a.
- Prestani pušiti! Nikotin slabi ezofagealni sfinkter, a zrak koji gutaš dok pušiš može uzrokovati napuhavanje i refluks kiseline.
- Ne lijegaj neposredno nakon jela i izbjegavaj obilne večernje obroke.
- Izbjegavaj odjeću koja te steže, posebice oko struka! Odjeća koja je pretijesna oko struka može uzrokovati slabljenje donjeg ezofagealnog sfinktera te povećati učestalost i volumen refluksa kiseline.
- Ukoliko te muče simptomi GERB-a, noću spavaj u poluležećem položaju. Pri tome ne pomaže samo podizanje glave, već i dijela trupa tako da jednjak bude iznad želuca. Refluks se također češće javlja kada osoba leži na svojoj lijevoj, umjesto na desnoj strani.
- Jedi polagano i žvači. Pokušaj nakon svakog zalogaja odložiti pribor za jelo i hranu prožvakati barem 10 puta.
- Žvači žvakaće gume ili pastile – one omogućuju produkciju sline što može pomoći neutralizaciju želučane kiseline koja je ušla u jednjak.
Promjene prehrane
Poznato je da određena vrsta hrane oslabljuje gastroezofagealni sfinkter, uzrokujući i pojačavajući žgaravicu te bi je u svakom slučaju trebalo izbjegavati ili barem ograničiti. To su:
- rajčice i proizvodi od rajčica
- citrusno voće (limun, mandarina, naranča, grejp) i citrusni sokovi
- luk i češnjak
- paprika, feferoni
- krastavci
- čokolada
- kava, jaki čajevi i proizvodi s kofeinom
- pepermint i proizvodi koji ga sadrže
- pržena hrana
- hrana bogata uljima i mastima
- začini (pogotovo chilli, papar)
- ocat
Izbjegavanjem ''rizične'' hrane i povećanim unošenjem nekih drugih namirnica i proizvoda, kao što su fermentirani mliječni proizvodi, žitarice, banane, integralna tjestenina i krekeri te proizvodi s vrlo niskim udjelom masti, može se postići odličan rezultat, a u lakšim slučajevima gotovo i izlječenje.
Upute i savjeti o promjeni navika
Potrebno se pridržavati i ostalih uputa i savjeta o promjeni navika, a to su slijedeće:
- dnevni unos hrane raspodijeliti u više manjih obroka, nikako ne uzimati obilne obroke
- piti adekvatne količine vode
- pri uzimanju lijekova, popiti ih s velikom količinom tekućine
- smanjiti stres
- izbjegavati veće tjelesne napore
Organizam je razvio neke vlastite mehanizme kojima se nastoji zaštititi od neželjenih posljedica refluksa kiseline. Ti prirodni mehanizmi uključuju gravitaciju, gutanje i slinu koja sadrži bikarbonate koji neutraliziraju želučanu kiselinu. Nažalost, ovi su mehanizmi djelotvorni samo danju, pa refluks koji se javlja noću može uzrokovati veću štetu od onoga koji se javlja danju.
Terapija refluksne bolesti provodi se kao kombinacija promjene životnih navika i primjene lijekova, pa je potrebno na vrijeme se javiti liječniku, kako bi pravovremeno mogao postaviti točnu dijagnozu i odrediti liječenje.
