Krono dijeta, uz sve dosadašnje nutricionističke preporuke, uključuje i preporuku za strogo poštivanje vremena obroka. Prema Krono dijeti unaprijed se treba odrediti točno vrijeme svih obroka u danu na način da odgovara prirodnim ritmovima. Doručak se preporuča između 7 i 9 sati, ručak u vremenu od 11 do 13 sati, a večera oko 19 sati
Između glavnih obroka konzumiraju se međuobroci koji također imaju točno određeno vrijeme konzumiranja. Bitno je da između pojedinih obroka ne prođe više od 3 do 4 sata, izuzev noću, kako bi se izbjegao jak osjećaj gladi i naknadno prejedanje koje slijedi nakon jakog izgladnjivanja.
Oko podneva metabolizam je najaktivniji
Cilj dijete prema tjelesnom satu je ponovno uskladiti poremećene dnevne ritmove hranjenja koji za posljedicu imaju jak osjećaj gladi, prejedanja, kompulzivna ponašanja i pretilost u konačnici. Prirodan osjećaj gladi u skladu je sa dobom dana, a ono uvjetuje i aktivnost metabolizma, otkucaje srca i tjelesnu temperaturu. U jutarnjim satima tijelo se razbuđuje, i ako aktivnost koju osoba provodi nije intenzivna, tijelo niti ne traži veliku količinu hrane.
Oko podneva metabolizam je najaktivniji i organizam je u naponu svojih aktivnosti. To je vrijeme dana kada se čak može malo i prekršiti strogo pridržavanje pravila jer će se sav unesen višak najlakše sagorjeti. Također je bitno da u to doba bude ručak kako bi tijelo dobilo potrebnu energiju za funkcioniranje i da se izbjegne jaka pojava gladi u poslijepodnevnim satima, koja obično završava prejedanjem.
Proteini su za večeru
Tijekom dana preporuka je unositi namirnice koje daju energiju, a to su složeni ugljikohidrati koje prvenstveno treba uzimati u obliku žitarica. Kako prolazi dan, tjelesna i mentalna aktivnost organizma se smiruju čime je potreban unos hrane manji, a naglasak u večernjem obroku može biti na proteinima kojima je uloga obnova stanica i tkiva. Dijeta, osim što preporuča strogo pridržavanje tjelesnih ritmova jedenja, preporuča i širok izbor kvalitetnih namirnica.
Dijetom bi se trebala unositi uravnotežena količina ugljikohidrata, proteina, masnoća. Kao izvor ugljikohidrata preporučaju se cjelovite žitarice (riža, proso…), palenta, tjestenine i kruh od cjelovitog brašna. Od proteina najpoželjnije je unositi nemasno meso, perad, ribe, svježe sireve, bjelanjak jajeta, mahunarke i sojine proteine. Mahunarke su izvor i ugljikohidrata i proteina te se kao i orašasti plodovi i sjemenke preporučuju jesti barem četiri puta tjedno u manjim količinama.
Riba, i bijela i plava, preporuča se konzumirati barem dva puta tjedno, dok povrće treba unositi što češće, posebno uz glavna jela, ručak i večeru. Preporuka za voće je 5 porcija dnevno, što se lako može ostvariti konzumiranjem dva međuobroka. Međuobroci su vrlo bitni i korisni jer se njima može pomoći da se smanji osjećaj gladi koji se često javlja oko pola sata do jedan sat nakon jela, jer se razina inzulina ponovno snižava. Dijeta omogućuje da se samostalno biraju namirnice i ne daje stroga ograničenja za energetski unos pa se neke sitne želje za određenim okusima mogu lako ispuniti.
Prednosti
Glavna prednost ove dijete je što se pazi da se ne javi jak osjećaj gladi što je regulirano strogo određenim ritmovima i rasporedom obroka. Takvim načinom prehrane ne dolazi do iscrpljivanja organizma što je često prisutno u mnogim dijetama. Dijeta je ujedno i nutritivno kvalitetna te obuhvaća sve potrebne nutrijente za optimalno funkcioniranje organizma.
Nedostaci
Krono dijeta je u skladu sa preporukama i znanstvenim spoznajama, a nedostaci bi se mogli pojaviti ako se dijetu provodi uz značajno ograničenje dnevnog energetskog unosa koji osim smanjenje energetske vrijednosti donosi i smanjenu nutritivnu vrijednost, odnosno smanjenu količinu vitamina i minerala.
Napomena stručnjaka
Krono dijeta ako se ne provodi na način da se obroci ne zakidaju značajno na energetskom unosu, može biti primjer dugoročnog planiranja prehrane i stvaranja dobrih prehrambenih navika.
Mišljenje nutricionista
Prehrana preporučena Krono dijetom je u skladu sa preporukama znanosti te se ovom dijetom zadovoljavaju sve nutritivne potrebe organizma. Ako se dijeti pristupi prema preporukama, dijeta može biti jasna i dobra vodilja za promjenu prehrambenih navika, pri čemu se gubitak kilograma događa spontano.
Naglasak na prirodnim ritmovima sve je češća tema nutricionističkih krugova kada se govori o pretilosti budući da moderan način života u dnevnom rasporedu rijetko ostavlja prostor za konzumiranje obroka, a ručak se često smatra gubitkom vremena.
Krono dijetom preporuča se redovitost obroka i obavezan doručak čime se značajno pridonosi zdravlju organizma.
Primjer jelovnika
Doručak u 8 h: miješani muesli sa svježim voćem i jogurtom, kruška, biljni čaj
Međuobrok u 11h: jabuka
Ručak u 13 h: umak od gljiva (100 g) sa integralnom tjesteninom (150 g), salata od crvenog kupusa
Međuobrok u 16 h: jogurt
Večera u 19:30 h: juha od piletine (100 g) s graškom i mrkvom, pirjana puretina (100 g) i ½ kriške integralnog kruha
Obroci su raspoređeni u točno određena vremena.