Crveni luk dobar je izvor vitamina C

Upotreba luka u terapijske svrhe

Luk (Allium cepa) je povrće okruglastog oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Engleska riječ onion dolazi od latinske riječi unio, što znači 'jedan jedini'. Ovaj naziv pomaže da razlikujemo luk, koji ima jednu lukovicu, od njegova srodnika češnjaka, koji ima više manjih.

Omiljen je sastojak kuhinja širom svijeta od davnina. Posebno cijenjen bio je u Egiptu gdje se osim u prehrambene svrhe koristio i kao platežno sredstvo, u Indiji se koristio u terapijske svrhe, dok su ga stari Grci i Rimljani koristili kao začin. U Srednjem vijeku luk je bilo gotovo nezamjenjivo povrće u kuhinjama mnogih europskih zemalja, a nerijetko se posluživao za doručak kao uobičajena 'zdrava' namirnica.

Utjecaj luka na smanjenje povišene razine kolesterola

Luk se razlikuje po veličini, boji i okusu, ovisno o sorti. Vrste crvenog, žutog i bijelog luka nazivaju se još lukom za čuvanje jer se mogu dugo čuvati, a crveni je najljući i najslađi među njima. Crveni luk ima visok udio kvercetina, snažna antioksidansa te veliku količinu ljekovitih sumpornih spojeva. Sadrži i ljekovite antocijanine koje mu daju crvenu boju. Ova namirnica dobar je izvor prehrambenih vlakana, vitamina B6, folata i mangana, a uz to je i vrlo dobar izvor vitamina C. 

Jednako kao češnjak, i luk se najčešće spominje u kontekstu održavanja zdravlja srca i krvožilja. Ova 'poželjna osobina' luka rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomažu u smanjenju povišene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju povišenog krvnog tlaka - vodećih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja. Kontinuiran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa značajnim smanjenjem rizika za razvoj raka crijeva i želuca. 

Više o crvenom luku možeš pročitati na portalu Gastro.hr.