Kao druga krajnost nesanice javlja se bježanje od stvarnosti u san, tj. san kao ovisnost. Psihologinja Dragica Barbarić objašnjava kako prepoznati da je prekomjerno spavanje uzrok ovisnosti, a ne umora, a psiholog Hrvoje Maleković navodi kako je prekomjerno spavanje češće kod mlađih osoba jer nisu ograničene obavezama
Preplavljenost problemima
Psihologinja Dragica Barbarić, autorica priručnika 'Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama' objasnila je kako postoje vrste depresija kod kojih je karakteristično prekomjerno spavanje. ''To je osobito često kod tinejdžerske depresije i općenito kod mladih ljudi. Ako imate tinejdžera koji spava od 14 do 15 sati dnevno i ne djeluje odmorno kad se probudi, nego dapače, vrlo iritabilno – to je obično prvi simptom tinejdžerske depresije'', rekla je psihologinja i dodala kako i odrasli mogu bježati u prekomjerno spavanje ako su preplavljeni problemima.
''Ako se nakon spavanja ne osjećamo odmorno, nego upravo suprotno, to nam treba biti znak da se trebamo uloviti u koštac s problemima: možda izbjegavamo rješavati nagomilane životne probleme zato što ne znamo kako se s njima nositi ili ne vjerujemo u svoju sposobnost da ih riješimo. Ako ne možemo sami, trebamo porazgovarati s osobom od povjerenja koja će nam pomoći sagledati probleme i moguća rješenja iz šire perspektive, a ako i to ne pomogne, potrebno je potražiti stručnu pomoć'', navodi psihologinja.
Bijeg od realnosti
Psiholog Hrvoje Maleković navodi poznatu dosjetku koju obično koriste ljudi koji pate od tjeskobe ili depresije: ''Svijest, to neugodno vrijeme između dva spavanja''. ''Ta dosjetka, između ostalog objašnjava razlog zašto depresivni ljudi bježe iz realnosti i svjesnosti u san'', rekao je psiholog
Maleković navodi kako postoje ljudi koji spavaju duže tzv. 'long sleeperi' i oni koji spavaju kraće – tzv. 'short sleeperi'. Duljina spavanja je osim biologijom određena i kulturom. Psiholog kaže kako u Sjedinjenim Američkim državama ljudi u prosjeku spavaju kraće, a po Japancima je nazvan kratak san koji se sanja između dva pritiska na tipku 'snooze' na budilici.
Povezanost spavanja i raspoloženja
''Prekomjerno spavanje može biti uzrokovano i promjenom cirkadijalnog ritma, što se često događa kod mladih ljudi jer ih ne ograničavaju obaveze. Glavni uzrok tomu je taj što je unutarnji ritam čovjeka nešto dulji od rotacije zemlje oko vlastite osi. To je između ostalog i razlog zašto većina ljudi ne smatra zoru najdražim dijelom dana, osim u slučaju ako su je dočekali budni'', objašnjava psiholog.
Maleković navodi kako dijagnostičko statistički priručnik IV. odvojeno opisuje poremećaje spavanja od poremećaja raspoloženja. Ta dva poremećaja ponekad dolaze povezani, a ta povezanost se zove komorbiditet. Ti poremećaji liječe se tako da ih najprije dijagnosticiraju stručnjaci (psihijatar ili klinički psiholog) te im se zatim odredi terapija. Terapija koja najbolje daje rezultate je kombinacija psihofarmacima i psihoterapijom.
