Sposobnost očuvanja tkiva u posebnoj otopini gela pomoći će liječnicima da identificiraju najučinkovitije lijekove protiv raka dojke. Znanstvenici kažu da su napravili pomak u istraživanju raka dojke nakon što su otkrili kako sačuvati tkivo dojke izvan tijela najmanje tjedan dana.
U istraživanju, koje je financirala dobrotvorna organizacija Prevent Breast Cancer, stručnjaci su otkrili da je sačuvano tkivo dojke zadržalo svoju strukturu, tipove stanica i sposobnost da reagira na niz lijekova na isti način kao normalno tkivo dojke, piše The Guardian.
Istraživanje objavljeno u Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia, moglo bi potaknuti razvoj novih lijekova za liječenje i prevenciju raka dojke, bez potrebe testiranja na životinjama.
Dr. Hannah Harrison, istraživačica na Sveučilištu u Manchesteru, rekla je da će otkriće pomoći znanstvenicima da testiraju najprikladnije lijekove na živom tkivu za liječenje i prevenciju raka dojke. "Postoje različite opcije za smanjenje rizika za žene s visokim rizikom od razvoja raka dojke – naprimjer, za one sa značajnom obiteljskom poviješću ili one koje imaju mutacije u BRCA (rak dojke) genima. Međutim, ne djeluju svi lijekovi jednako na sve žene. Ovaj novi pristup znači da možemo početi utvrđivati kako će određeni lijekovi djelovati na različite žene i to mjerenjem utjecaja lijekova na živo tkivo. U konačnici, to znači da žene mogu uzimati najučinkovitiji lijek za svoj genetski sklop", pojasnila je.
Harrison i njezin tim uspjeli su održati tkivo dojke "živim" izvan tijela relativno dugo. "Testiranjem različitih formula hidrogela uspjeli smo pronaći rješenje koje čuva tkivo ljudske dojke najmanje tjedan dana - a često i duže", rekla je. Znanstvenici su koristili gel otopinu VitroGel za očuvanje tkiva.
"Ovo je prava promjena u istraživanju raka dojke zbog mnogo toga. Možemo bolje testirati lijekove i za prevenciju i za liječenje raka te možemo ispitati kako čimbenici poput gustoće grudi – za koju znamo da je faktor rizika za rak dojke – reagiraju na određene hormone ili kemikalije kako bismo vidjeli ima li to utjecaja na razvoj raka", nadodala je Harrison.
Znanstvenici su objasnili kako je u njihovom radu identifikacija novih lijekova bila zapravo otežana zbog premalo dobrih pretkliničkih modela. Ono što je do sada bilo dostupno ne može u potpunosti rekapitulirati složenost ljudskog tkiva zbog nedostatka ljudskog izvanstaničnog matriksa, strome i imunoloških stanica, za koje je poznato da utječu na odgovor tijela na određenu terapiju.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 2928 novih slučajeva raka dojke (stopa 145,6/100 000), a od ove zloćudne bolesti u 2022. godini umrlo je 647 žena (stopa 32,2/100 000). Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti i treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća te debelog i završnog crijeva.
"Smrtnost od raka dojke smanjuje se zahvaljujući poboljšanom pregledu i mogućnostima liječenja, ali učestalost i dalje raste stoga je jako važno da razvijemo nove mogućnosti prevencije i smanjenja rizika za žene, posebno za one s visokim rizikom zbog obiteljske povijesti ili genetike. Ovo otkriće znači da će istraživači moći testirati nove lijekove u laboratoriju s daleko većom točnošću, što bi trebalo značiti manje lijekova koji ne uspijevaju u kliničkim ispitivanjima i u konačnici bolje rezultate za žene pogođene ovom strašnom bolešću", izjavio je Lester Barr, konzultant i onkološki kirurg te osnivač Prevent Breast Cancera.
Globalno, rak dojke je drugi najčešći oblik raka koji čini 11,6 posto novodijagnosticiranih slučajeva raka, iza raka pluća koji čini 12,4 posto novih slučajeva, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Ali stope preživljavanja kod raka dojke znatno su se poboljšale. Žene kojima je rano dijagnosticiran rak dojke imaju 66 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od te bolesti, za razliku od prije 20 godina, prema istraživanju Sveučilišta u Oxfordu.
