Ako se jedno jutro probudiš osuta prištićima, uzrok može biti alergija ili vodene kozice, ako ih niste preboljela kao dijete, no u mnogo slučajeva to je - stres (od engl. stress - napetost, tlak, lat. stringare - napeti). Kad smo izloženi pretjeranom stresu, naš imunološki sustav slabi pa tijelo počinje otpuštati kemijski spoj histamin radi obrane od bolesti.
Ako stres traje, organizam razvija alergijsku reakciju i osip je zajamčen. Štoviše, u takvoj situaciji koža može postati jako osjetljiva, tako da te iziritira sapun koji ste godinama koristili, losion ili deterdžent za pranje rublja. Jedan od gotovo sigurnih znakova da ti je stres narušio zdravlje su učestale prehlade ili prehlada koje se nikako ne možeš riješiti, i to zato što ti je imunološki sustav oslabljen. Tako su istraživači sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu zarazili volontere virusom prehlade te se pokazalo da ispitanici koji su iskazali da se u zadnje vrijeme bore sa stresom imaju dvaput veći rizik od toga da će oboljeti od neke sezonske bolesti.
Variranje težine jedan od pouzdanih pokazatelja stresa
Ne dopusti stresu da te pokori
Kako nas stres razara?
- Uništava probavu i uzrokuje plinove te proljev - razni stresni životni događaji mogu potaknuti proizvodnju viška želučane kiseline, a to dovodi do žgaravice. To može usporiti pražnjenje želuca pa dolazi do plinova i nadutosti, te povećati kontrakcije debelog crijeva (proljev i grčevi).
- Stres može začepiti pore i stvoriti akne na licu - tijelo pod stresom proizvodi više hormona, poput kortizola, a to dovodi do toga da žlijezde na površini kože proizvode više ulja - sebuma. Višak ulja može začepiti pore, a u kombinaciji s prljavštinom pretvorit će se u akne.
- Opadanje kose - gubitak od osamdeset do stotinu vlasi na dan je normalan jer stare folikule odumiru i zamjenjuju ih nove, no psihički i fizički stres može poremetiti taj prirodan ciklus. Tad se povećava broj folikula koje su u tzv. fazi odmaranja i koje nakon nekoliko mjeseci opadaju. Stres također može djelovati na imunološki sustav, koji tako može djelovati na brže odumiranje folikula, odnosno ispadanje kose.
- Stres te drži u začaranom krugu čineći ljude, smotanima - previše kortizola, hormona stresa, može otežati koncentraciju i fokusiranje na posao ili obaveze, a to može izazvati dodatni stres, držeći nas tako u začaranom krugu. Osim toga, stres može izazvati i anksioznost ili depresiju.
Što poduzeti?
- Kod žena koje imaju povišenu razinu alfa-amilaze u krvi, pokazatelja stresa, dvaput je veći rizik od neplodnosti. Zato stručnjaci ženama koje pokušavaju začeti savjetuju redovito vježbanje joge ili meditaciju.
- “Buncanje” ili pričanje u snu, između ostalog, može biti posljedica ozbiljnih poremećaja u spavanju (primjerice apneje), ali i neispavanosti, depresije, konzumiranja alkohola, pretjeranog stresa i brige.
- Nadbubrežna žljezda oslobađa adrenalin, kao inicijalnu energiju za suočavanje sa situacijom. Ovaj hormon, zajedno s noradrenalinom, povećava krvni tlak, ubrzava rad srca i potiče znojenje. Kortizol se oslobađa nekoliko sati i uvjetuje porast šećera u krvi, koji je važno gorivo za tijelo koje se bori protiv stresa.
- Zimi posjeti saunu ili parnu kupelj, a ljeti se sunčaj na suncu jer toplina, osim što opušta cijelo tijelo i oslobađa ga toksina, mijenja i put neurotransmitera koji kontroliraju raspoloženje. Stres će zato imati slabiji utjecaj.
- Prošeći šumom. Japanci ovo zovu Shinrin-yoku ili “šumska kupka”. Pokazalo se da 20-ak minuta šetnje šumom snižava razinu hormona stresa dvostruko više nego šetnja u gradu.
