Pogledate li fotografiju iz mladosti, možda ćete primijetiti da vam nos ili uši danas izgledaju veće. Često se kaže da je to zato što hrskavica nikada ne prestaje rasti, no objašnjenje ipak nije tako jednostavno.
Uši se s godinama doista mogu mjerljivo povećavati, dok nos postaje dulji i mijenja oblik. Međutim, ne radi se samo o klasičnom rastu kao u djetinjstvu, nego o kombinaciji promjena na hrskavici, koži, vezivnom tkivu i kostima.
Zašto uši postaju dulje?
Jedna od najvećih studija na ovu temu obuhvatila je 1958 osoba različite dobi. Istraživači su izmjerili duljinu i širinu uški te utvrdili da su se njihove dimenzije povećavale s dobi kod muškaraca i žena.
Analizirali su i uzorke hrskavice te ustanovili da se njezina elastična vlakna s godinama mijenjaju, postaju neujednačena i fragmentirana. Upravo bi te promjene mogle pridonijeti povećavanju uški nakon završetka razvoja, navode autori studije objavljene u časopisu The Laryngoscope.
Druga analiza, koja je uključila mjerenja 1448 ušiju, također je pokazala da su uši kod starijih osoba u prosjeku dulje. U tom su istraživanju žene starije od 70 godina imale prosječnu duljinu uha od približno 72 milimetra, a muškarci 78 milimetara. Oko 20. godine prosjek je iznosio približno 61 milimetar kod žena i 65 milimetara kod muškaraca.
Ipak, budući da su u tim istraživanjima uspoređivane različite dobne skupine, njihovi rezultati ne znače da će se svačije ušne školjke povećavati jednakom brzinom.
Što se događa s nosom?
Kod nosa je još važnije razlikovati stvarni rast od promjene njegova oblika. S godinama slabe strukture koje podupiru hrskavicu, koža i meka tkiva se mijenjaju, a nosni vrh može se postupno spuštati. Zbog toga nos može izgledati dulje i istaknutije.
U istraživanju koje je pratilo 48 odraslih osoba pomoću CT snimki napravljenih u razmaku od najmanje deset godina, duljina nosa povećala se u prosjeku za 1,7 milimetara kod muškaraca i 1,4 milimetra kod žena. Prosječan razmak između snimanja bio je 12 godina, a zabilježene su i promjene kuta koje upućuju na spuštanje vrha nosa, pokazuje studija objavljena 2024. godine.
Druga CT analiza, provedena na 200 osoba, povezala je starenje sa spuštanjem vrha nosa, zadebljanjem kože i mekih tkiva te stanjenjem pojedinih dijelova nosne kosti. To pokazuje da promjena izgleda nosa nije posljedica samo rasta hrskavice, nego starenja više različitih struktura.
Koji je zaključak?
Najkraći odgovor glasi: uši se s godinama doista mogu povećavati, a nos postajati dulji, ali ne zato što hrskavica jednostavno neprekidno raste.
Riječ je o postupnim promjenama elastičnosti i potpore tkiva, preoblikovanju hrskavice i kostiju te djelovanju gravitacije. Kako objašnjava i Harvard Health, uši često postaju dulje, dok se vrh nosa može spustiti zbog slabljenja vezivnog tkiva koje podupire nosnu hrskavicu.
