Reagiranje iz straha, bila to pretjerana briga ili negiranje situacije nisu adaptivni. Zapravo, jedina adaptivna stvar koju možemo napraviti je djelovanje i akcija prema naputcima zdravstvenih stručnjaka, liječnika, epidemiologa i drugih.
Dok je jedna skupina građana izrazito zabrinuta, druga skupina se ne zabrinjava previše, štoviše ignorira ozbiljnost situacije i ne provodi mjere koje je propisao Stožer civilne zaštite i dalje nastavlja s druženjima, a posljednjih dana svjedočili smo i neodgovornim postupcima izlaska iz samoizolacije. Također, jedna skupina jako teško razumije i kritizira onu drugu. Jesu li pretjerana briga i negiranje situacije samo suprotne relacije potaknute istom emocijom - strahom od nepoznatog, pitali smo psihologa Igora Čerenšeka.
Obje reakcije predstavljaju neefikasan način nošenja sa stresom
"Strah od nepoznatog evolucijski je adaptivna funkcija čovjeka koja nam je pomogla da kao vrsta preživimo sve ove godine. Najjednostavnije rečeno radi se o mehanizmu preživljavanja. Međutim kad u dobrim stvarima pretjeramo započinje naše neadaptivno nošenje sa stresom i životnim izazovima pa je tako i pretjerana briga ili pak negiranje situacije kako bi se mentalno “zaštitili” od novonastale i do sada nepoznate situacije. Reagiranje iz straha, bila to pretjerana briga ili negiranje situacije nisu adaptivni. Obje opcije predstavljaju neefikasan način nošenja sa stresom. Zapravo, jedina adaptivna stvar koju možemo napraviti je djelovanje, akcija, prema naputcima zdravstvenih stručnjaka, liječnika, epidemiologa i drugih".
Okupirajte se sa stvarima koje možete napraviti umjesto bavljenja s pitanjima poput "Što ako"
Ljudima koji ne žele pomoć i usmjereni su samo na sebe i svoje reakcije uvjereni u ispravnost svojih postupaka ne može se pomoći jer ne traže pomoć. Ipak, možemo pokušati. U oba slučaja, radi li se o osobi koja previše brine ili o onoj koja ignorira je postupak isti: informirajte se iz pouzdanih izvora, pratite upute, radite ono što možete i brigu zamijenite akcijom. Također, okupirajte se stvarima koje možete napraviti umjesto bavljenja s pitanjima koja nisu produktivna, poput ŠTO AKO?!
Koje metode nam mogu pomoći u borbi protiv anksioznosti, panike i depresivnih epizoda?
Za anksioznost i paniku bi svakako preporučio vježbe disanja i Mindfulness meditaciju, tjelesnu aktivnost koliko nam je moguća, čitanje i usmjeravanje na trenutak, odnosno ono što radimo u svakom trenutku. Planiranje i organizacija vremena su bitne uvijek, a posebno u ovakvim situacijama. Na kraju bih dodao da druženje i razgovor s ukućanima i prijateljima pomažu jer je socijalizacija jedan od kvalitetnijih oblika podrške. Kod depresivnih epizoda bih samo izostavio mindfulness meditaciju (hrv. Usredotočena svjesnost)
Koliko je bitno zajedništvo i poštivanje svih mjera te poticanje drugih oko nas da ograniče kontakte i druženja?
Koliko? Postoji li išta važnije? Definicija zdravlja kaže da zdravlje nije samo odsustvo bolesti već spoj socijalnog, tjelesnog i mentalnog blagostanja, funkcionalnosti i doprinosa društvu. Dakle, rad na zdravlju trenutno uključuje upravo to što ste rekli i sve što nam struka nalaže, sad i u budućnosti, poručuje Igor Čerenšek, mag. psych.
