Postpandemijska debljina by Pliva, bio je drugi panel na Festivalu zdravlja koji se održava 2. i 3. srpanj u Parku Maksimir, sudionici panela bili su dr. sc. Tomislav Božek iz KB Merkur, doc. dr. sc. Gorana Mirošević iz KBC Sestara Milosrdnica i doc. dr. sc. Maja Baretić iz KBC Zagreb. Liječnicu su govorili o debljini koja je i prije pandemije koronavirusa bila prava pošast, a sada je situacija još kritičnija.
"Svjetska zdravstvena organizacija debljinu je definirala kao kroničnu, progresivnu i relapsirajuću bolest. Relapsirajuću jer se izgubljeni kilogrami često vraćaju. Kada je BMI (indeks tjelesne mase) veći od 30, a pogotovo od 35 tada su metaboličke bolesti gotovo neizbježne. Pretili muškarci najčešće obolijevaju od raka prostate, a pretile žene od raka dojke", rekao je dr. Božek.
"Problem s debljinom je taj što se debljina liječi cijeli život. Ako, jedete manje smršavit ćete, ako jedete više udebljat ćete se. Debljina je doživotna borba jer osoba cijeli život mora kontrolirati svoje porive. Postoji čvrsta veza između debljine i dijabetesa tipa 2. Bolest obično počinje s povišenim masnoćama, visokim tlakom, preddijabetesom i, ako se ništa ne poduzme nastupa dijabetes tipa 2. Stalno se govori o epidemiji šećerne bolesti, a ona je izravno povezana s epidemijom debljine. Nemojte se udebljati - to je najbolji ulog u zdravlje", poručila je docentica Mirošević. Dijabetes je podmukao jer ne boli, ali radi dugotrajne komplikacije i u konačnici uzrokuje moždani i srčani udar, amputacije, smetnje s vidom.
Dr. sc. Tomislav Božek iz KB Merkur
Debljina je pošast, ali kako se nositi s različitim preporukama za mršavljenje?
Kojim metodama se boriti protiv dijabetesa, objasnio je dr. Božek: "Ljudi trebaju biti upoznati s važnosti kretanja 5, 6 kilometara dnevno bi trebalo biti pravilo. Važno je jesti redovito i dobro se držati one narodne: 'Doručak pojedi sam, ručak pojedi s prijateljem, a večeru daj neprijatelju.'"
Moderatorica panela Ida Prester, rekla je da se stalno pojavljuju nove preporuke za mršavljenje, poput proteinskih dijeta, povremenog posta i slično te da je jako teško razlučiti koji put odabrati.
Liječnici su jednoglasno zaključili koga treba slušati - nutricioniste. "Idealno je dnevno unositi 25 posto masti, 55 posto ugljikohidrata i 20 posto proteina. Savjet o izbacivanju ugljikohidrata je vrlo štetan jer su oni glavna hrana za mozak. Razdražljivost je jedna od posljedica nedovoljno nahranjenog mozga. Nezdrave koncentrirane ugljikohidrate treba svesti na minimum i izbaciti ih iz prehrane", rekao je dr. Božek. Docentica Mirošević je dodala da djecu treba učiti od malena zdravoj prehrani, a da se odrasli jednostavno trebaju truditi da budu vitki iako to nije jednostavno.
Doc. dr. sc. Gorana Mirošević iz KBC Sestara Milosrdnica
Jednostavan odgovor zašto testovi za intoleranciju na hranu ne funkcioniraju
Gospođa iz publike postavila je pitanje: U kakvoj su vezi intolerancija na hranu i debljina? Docentica Baretić, gospođi je odgovorila: U nikakvoj i obrazložila: "Osobe koje su intolerantne na hranu primjerice na mlijeko ili na gluten, kad jedu tu hranu mršave i ne osjećaju se dobro. Dakle ne dolazi do debljanja nego upravo suprotno. Testovi na intoleranciju koji se rade u laboratorijima nemaju svoje znanstveno utemeljenje i ne bi ih trebalo uvažavati."
Docentica Mirošević je rekla da čak ni operacija želuca neće spriječiti ponovno debljanje, ako osoba ne bude pazila što i koliko jede nakon zahvata. I napomenula još jednom da je debljina upravo zato cjeloživotni problem jer čim se popusti kontrola kilogrami se vraćaju. Sve troje liječnika složilo se da restriktivne i brze dijete nose više štete nego koristi. Primjerice sad su se svi bacili na povremeni post. Ljudi skinu na toj dijeti 10 kilograma i onda vrate 15 i onda opet u krug, a u konačnici su uvijek u plusu s kilogramima jer ne može nitko dugo izdržati restrikcije. Kod naglog gubitka kilograma pacijenti često obole od žučnih kamenaca, povisi im se kolesterol, pođe opadati kosa. Na kraju su ponovili da nema prečaca u mršavljenju, treba jesti zdravo i umjereno te se redovito kretati.
Doc. dr. sc. Maja Baretić iz KBC Zagreb
Rasprava oko pristupa treba li nekom reći da je debeo izravno ili neizravno
Pozdravili su metodu bioimpedancije koja pokazuje udio kosiju, masti, mišića, vode u tijelu. Metoda je prikladna jer pokazuje je li netko izgubio mišiće ili masti. Postoji još jednostavnija metoda, a to je izmjeriti struk krojačkim metrom. Kod žena bi opseg struka tabao biti manji od 80 cm, a kod muškaraca manji od 94 cm. Trbušna masnoća za razliku od one na bokovima je iznimno opasna zbog ateroskleroze i njezinih posljedica te zbog upala.
Na kraju panela Postpandemijska debljina by Pliva docentice Mirošević i Baretić imale su suprotstavljena mišljenja kako bliskoj osobi ili u njihovom slučaju pacijentima reći da su debeli ili pretili. Docentica Mirošević je za izravan pristup, dok docentica Baretić smatra da treba uzeti u obzir kakva je osoba kojoj se to govori. Ali, o toj temi uskoro više na missZDRAVOJ.
