Virus krpeljnoga meningoencefalitisa (KME) član je porodice Flaviviridae, koju čini skupina od približno 70 različitih vrsta virusa koji uzrokuju teške bolesti, uključujući žutu groznicu, japanski encefalitis i denga groznicu. Širom svijeta godišnje se bilježi oko 10 000 do 13 000 kliničkih slučajeva virusa krpeljnoga meningoencefalitisa, ali se smatra da je taj broj uvelike podcijenjen i ne odgovara stvarnom broju slučajeva
Dođi na našu tribinu '' Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem''. Sve posjetitelje Tribine očekuje iznenađenje!
Virus koji uzrokuje bolesti mozga i moždanih ovojnica
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja uzrokuje bolesti mozga i moždanih ovojnica, a rasprostranjena je diljem Europe i Azije. Najčešće je sezonskoga karaktera, odnosno javlja se između travnja i studenoga te se iznimno može javiti i tijekom toplih zima. Budući da je to vrijeme kada mnogi odlaze u prirodu na odmor ili izlete, ujedno raste mogućnost da dođu u kontakt s krpeljima.
Virus krpelja obično se nalazi u slini krpelja, i ugrizom se prenosi na ljude. Ixodes ricinus najrasprostanjenija je vrsta krpelja na području Hrvatske, a populacija mu je gušća u sjevernim dijelovima zemlje. Njegov životni ciklus traje od dvije do četiri godine, a primarno su mu stanište šume i livade. U svom životnom ciklusu samo jednom se hrane na sisavcima. Prirodni rezervoar virusa su ptice i mali šumski glodavci, a smatra se da je 1 do 3 krpelja na njih 1000 zaraženo virusom KME-a. Važno je istaknuti da do bolesti najčešće dolazi zbog tiskanja, trganja te nestručnog vađenja, pri čemu sadržaj krpelja (u kojem je prisutan virus) ulazi u organizam domaćina (odrasli, djeca).
Iskustvo pacijentice koja je preboljela KME virus
U nastavku donosimo cjelovito iskustvo katje 40-godišnje Katje koja je bila zaražena virusom krpeljnog meningoencefalitisa:
Nakon rođenja drugog djeteta bila sam na porodiljskom dopustu a stariji je sin pohađao vrtić. U tom smo se razdoblju zaista puno kretali na otvorenom i vrlo često boravili u šumi. Prvi simptomi bolest pojavili su se na priredbi u vrtiću. Usred priredbe postalo mi je zlo i osjetila sam jaku glavobolju. Imala sam visoku tjelesnu temperaturu i bila uvjerena da se radi o običnoj virozi. Nekoliko dana sam odmarala i bilo mi je bolje. Nakon tri tjedna sve se ponovilo osim što se sada radilo o jakoj i nepodnošljivoj glavobolji, stalno sam povraćala i imala meku stolicu. Ništa slično još nisam doživjela! Boljelo me čitavo tijelo, bila sam potpuno iscrpljena i ništa nisam mogla sama. Vikend sam provela u krevetu uz jake bolove. Nisam mogla ni piti ni jesti, čak nisam mogla držati telefon, a nije mi pomogla nikakva tableta. U ponedjeljak sam konačno otišla u bolnicu, gdje su mi punktirali koštanu srž i odmah su utvrdili da sam zaražena virusom krpeljnog meningoencefalitisa.
Dva mjeseca kasnije završio je moj porodiljski dopust i vratila sam se na posao gdje sam doživjela novi šok. Naime, utvrdila sam da sam gotovo nesposobna za rad. Nakon samo dvadeset minuta rada na računalu počela je nepodnošljiva bol u glavi. Nisam mogla zapamtiti ništa što bi pročitala. U to sam vrijeme imala odgovoran položaj i posao koji je bio stalno vezan za računalo, a ja nisam bila u stanju normalno funkcionirati. Glavobolje su me pratile još najmanje dvije godine, a za povratak u zdravstveno stanje kakvo sam imala prije bolesti trebalo mi je više od četiri godine. Nakon moje bolesti svi iz moje obitelji su se cijepili protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa.
Simptomi i posljedice koje nastaju kod zaraženih virusom
Neki bolesnici imaju smetnje svijesti, teškoće s koncentracijom, paralizu i tresenje mišića. Naime, meningitis ili upala moždanih opni manifestira se povišenom temperaturom, glavoboljom i povraćanjem. Doktorica Milica Lukić, dr. med., spec. iz Klinike za infektivne bolesti i febrilna stanja, UKC Ljubljana navodi da ako bolesnik ima upalu i mozga prisutni su i poremećaji svijesti, koncentracije, bolesniku se često tresu i ruke ili jezik.
''Ako se radi o blagom obliku bolesti obično je potrebno 7 do 10 dnevno liječenje na bolničkom odjelu. Kod bolesnika koji se liječe na odjelu za intenzivno liječenje često traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, nakon čega slijedi dugotrajna rehabilitacija. Ista uključuje fizioterapiju s ciljem da se bolesniku što prije oporave motoričke sposobnosti i respiratorne funkcije. Kod težih slučajeva je moguće da se takve paralize relativno teško isprave i dolazi do određenog stupnja trajnog invaliditeta kod bolesnika.'', rekla je doktorica Milica Lukić.
Saznaj kako se zaštititi od bolesti koje prenose krpelji! Dođi na tribinu u organizaciji portala Zdrava Krava i udruge ''Aktivan život'', a koja će održati u utorak, 24. svibnja, od 18.30 do 20 h u Novinarskom domu, na adresi Perkovčeva 2, u Zagrebu.
