Za ljetne viroze "krivi" su enterovirusi koji vrebaju i u bazenima

Bolest se prenosi kapljičnim putem i preko predmeta

Enterovirus u tijelo ulazi kroz probavni trakt te inficira sluznicu ždrijela i probavnog trakta. Razmnožava se u limfnim čvorovima, nakon čega se putem krvi širi u organe te često kreće i u napad na živčani sustav. Nakon što se jedno dijete zarazi, bolest u prosje pogađa polovicu ostale djece i 25 posto odraslih članova obitelji. Enterovirusi su prisutni u slini, sluzi nosa i stolici zaraženih te se bolest najčešće prenosi prljavim rukama, s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem, kihanjem i kašljanjem te izravnim kontaktom s izlučevinama zaraženog ili predmetima, primjerice kvakom na vratima, čašom ili slušalicom telefona na kojima se zadržavaju virusi. No zaraziti se možemo i u bazenu ako je voda zagađena.

Enterovirusi izazivaju različite vrste bolesti

Upravo o tome koji su organi na meti virusa ovisi hoće li se razviti bolest s blagom ili teškom kliničkom slikom. "Enterovirusi su velika skupina virusa koja izaziva različite oblike bolesti, od potpuno bezopasnih pa do onih koje mogu dovesti do invalidnosti
(virus polia) ili čak smrti ako se radi o vrlo teškim infekcijama koje zahvaćaju srce ili srčanu ovojnicu, no one su vrlo rijetke. Nasreću, većina enterovirusa izaziva kratkotrajne i po život neopasne tegobe koje prolaze u roku od nekoliko dana", kaže dr. Tanja Pekez Pavliško.

Većina enteroviroza, tvrdi naša sugovornica, izaziva lakše oblike bolesti s nespecifičnim simptomima povišene temperature koja može skočiti i do 40°C, glavobolje, opće slabosti, bolova u grlu, mišićima i bolovima u području trbuha, a ponekad se javljaju i osip te povraćanje i proljev koji traju oko tri dana. Dok blage enteroviroze prolaze brzo, teži oblici (herpangina) traju dulje te je potreban nadzor liječnika. Liječenje se uglavnom sastoji u skidanju povišene tjelesne temperature te u nadoknadi izgubljene tekućine. Kod pojave osipa potrebno je biti strpljiv, jer se on obično smanjuje nakon tri, četiri dana.

Treba sniziti temperaturu i nadoknaditi izgubljenu tekućinu

"Coxsackie virusi izazivaju uglavnom obične prehlade, a u vrlo rijetkim slučajevima upalu srčanog mišića, srčane ovojnice, meningitis i upale gušterače. Kod djece najčešće izazivaju bolest šaka, stopala i usta koja je praćena visokom temperaturom i osipom po tijelu. Na mekom se nepcu mogu pojaviti ranice i mjehurići, koji se potom mogu proširiti na sluznicu usta. Liječenje je jednostavno potrebno je sniziti visoku tjelesnu temperaturu, kad prijeđe 38,5, i nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Echovirusi pak izazivaju viroze s općim simptomima slabosti, povišene temperature i osipa, a liječi se samo povišena temperatura", kaže dr. Pekez-Pavliško.

Dobro je znati

• Enteroviroze se češće pojavljuju u ljetnim mjesecima. Najčešće obolijevaju djeca u dobi od 4 do 12 godina, a bolest se može vrlo lako proširiti i na druge članove obitelji, pa je higijena najvažniji korak u liječenju.
• Enteroviroze prijete s nečistih ruku, površina na kojima se zadržavaju virusi (kvake, telefoni, ključevi i slično), zagađene bazenske vode i zraka jer se prenose kašljanjem i kihanjem.
• Među težim oblicima enteroviroza su upala mozga (enterovirusni encefalitis) i upala moždane ovojnice (meningealna enteroviroza). Blaži oblici su upala usta i ždrijela, faringitis, zatim bolest šake, stopala i usta prepoznatljiva po pojavi mjehurića u usnoj šupljini te čvorića na stopalima i šakama, kao i Bornholmska bolest koju prati bol u prsnom košu.
• Da bi spriječila dehidraciju, treba rehidracijskom otopinom postupno nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Sol za rehidraciju možeš otopitu u prokuhanoj, ohlađenoj vodi, a za rehidraciju može poslužiti i sok od jabuke razblažen vodom.
• Simptomi ljetnih enteroviroza su najčešće blagi te obično prolaze bez ikakvih posljedica u roku od 3 do 4 dana, a rijetko traju dulje od jednog tjedna (kod bolesti stopala, šake i usta).