Iako mnoge žene vole preplanulu put, nije vrijedna izlaganja suncu i njegovim štetnim posljedicama za kožu. Štoviše, u nastavku doznaj zašto bi trebala radije birati hlad...
Svako ljeto većina žena jedva čeka odlazak na more ne bi li postigle preplanulu put. Čak i uz zaštitne kreme, šešire i suncobrane, većinu se vremena na plaži previše izlažemo suncu ne razmišljajući o posljedicama koje UV zrake ostavljaju na našoj koži. Nažalost, toj smo praksi vjerne još od djetinjstva, no vrijeme je da se zapitamo što će godine i godine takvog "sunčanja" učiniti našem zdravlju.
I dok mnogi stručnjaci i mediji upozoravaju na rizik od melanoma zbog pretjeranog izlaganja suncu i neadekvatne zaštite, malo se zapravo govori o nemelanomskom raku kože, koji također nastaje kao posljedica dugotrajnog i kontinuiranog izlaganja sunčevim zrakama. Zato smo o ovoj vrsti karcinoma porazgovarali s dr. Sanjom Poduje, dermatologinjom iz KBC-a Sestre milosrdnice.
Rak kože kao profesionalna bolest?!
Nemelanomski rak kože jedna je od najčešćih vrsta karcinoma. Iako ima nekoliko tipova, drugi najčešći je planocelularni karcinom kože ili CSCC. Premda je češći od melanoma, manje je opasan. Štoviše, lako je izlječiv ako ga se otkrije dovoljno rano. No problem je taj što se uvjeti za njegov nastanak stvaraju tijekom cijelog života - svakim izlaganjem suncu bez zaštitne kreme i odjeće, a to je nešto što svi činimo još od djetinjstva.
Planocelularni karcinom najčešće nastaje zbog dugotrajnog, kroničnog izlaganja UV zrakama, pa je rizik za obolijevanje veći kod ljudi koji rade na otvorenom, poput ribara, poljoprivrednika i radnika u građevinarstvu, objašnjava dr. Poduje te dodaje kako su pojedine zemlje Europske unije, s obzirom na to da je riječ o velikoj populaciji koja je profesionalno izložena UV zrakama, prepoznale planocelularni karcinom kao profesionalnu bolest.
Treba imati na umu da su pod većim rizikom i svi oni koji zbog hobija ili rekreacije stalno borave na suncu te osobe oslabljenog imuniteta, osobito nakon transplantacije organa. Osim toga, dugotrajna izloženost arsenu ili katranu, pušenje, HPV infekcija te kronične rane, osobito nakon opeklina – sve su to rizici za razvoj planocelularnoga karcinoma, doznajemo od dr. Poduje.
Ova vrsta karcinoma najčešće se pojavljuje tek nakon 65. godine, i to češće kod muškaraca. Međutim, i žene su u riziku upravo zbog upornog izlaganja suncu tijekom ljetnih mjeseci te umjetnim izvorima UV zračenja kao što su solariji. Zato je vrlo važno redovito vršiti samopregled i prepoznati simptome na vrijeme. Ova vrsta karcinoma najčešće se pojavljuje kao izdignuta izraslina slična bradavici ili ljuskasta lezija koja povremeno krvari. Može se pojaviti bilo gdje na koži, ali obično zahvaća područja koja su često izložena suncu, kao što su lice, vrat i ruke. Ipak, dermatologinja ističe kako nas bilo kakva novonastala tvorba koja raste i mijenja se, bilo pigmentirana ili ružičasta, treba potaknuti da zatražimo liječnički pregled. Zato je iznimno važno redovito pregledavati svoju kožu ne bismo li uočili sumnjive promjene koje potencijalno mogu biti opasne za zdravlje.
Nove mogućnosti liječenja
Nemelanomski tumori kože većinom su lokalizirani tumori koji se uspješno liječe kirurškim odstranjenjem samog tumora, a iznimno rijetko je potrebno i odstranjenje regionalnih limfnih čvorova, objašnjava dermatologinja te dodaje: Ako je riječ o neinvazivnom planocelularnom karcinomu koji zahvaća veću površinu, tzv. kancerizacija polja, osnovna terapija je lokalna aplikacija citostatskih ili krema koje sadrže imunomodulatore te fotodinamska i radioterapija, dok se manji i površinski tumori mogu smrzavati tekućim dušikom ili uništiti elektrokauterizacijom.
Dr. Poduje objašnjava da, iako je većinom riječ o neagresivnim tumorima, postoje i agresivniji oblici planocelularnoga karcinoma, koji lokalno prodiru u potkožno tkivo te zahvaćaju mišić pa čak i kost. Takav oblik planocelularnoga karcinoma može i metastazirati te u tim slučajevima samo kirurško liječenje nije dovoljno, ističe doktorica. Do sada smo one s lokalno proširenim ili metastatskim planocelularnim karcinomom liječili kemoterapijom bez većeg uspjeha, a danas nam je dostupna i imunoterapija.
Riječ je o načinu liječenja kojim potičemo vlastiti organizam na borbu protiv određenog tumora, a unijela je revoluciju u liječenje većine zloćudnih tumora, pa tako i tumora kože. Doktorica ističe kako imunoterapija već niz godina pokazuje dobre rezultate u liječenju melanoma, a zadnjih godina, nasreću, pokazuje i obećavajuće rezultate u liječenju metastatskog ili inoperabilnog planocelularnoga karcinoma kože, čime se pacijentima produljuje preživljenje uz održanu kvalitetu života.
Javnost treba znati više o ovoj vrsti karcinoma
Dr. Poduje ističe kako je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, posljednjih godina učinjen značajan pomak u osvješćivanju javnosti o štetnom utjecaju UV zračenja, važnosti zaštite te prepoznavanju tumora, no uvijek se ističe melanom kao najsmrtonosniji zloćudni tumor kože, dok su nemelanomski tumori nekako ostajali u sjeni.
Činjenica je da se od tih tumora umire rjeđe nego od melanoma, ali njihova učestalost je takva da već sad govorimo o epidemiji karcinoma kože do te mjere da se zbog brojnosti niti ne uvrštavaju u klasične statistike Registra za rak, objašnjava dermatologinja i dodaje da će obilježavanje Svjetskog dana karcinoma kože skrenuti pažnju i na, donekle u medijima zanemarene, nemelanomske tumore kože.
Zato ne riskiraj svoje zdravlje ovog ljeta radi preplanule puti - drži se hlada, redovito nanosi zaštitni faktor, nosi šešir i izbjegavaj izravno i dugo izlaganje suncu. Zapamti, samo zdrava koža je lijepa koža - a za to ti ne treba preplanula put.
